Prve civilne i vojne žrtve

01. mart 1992.

Prvi zločini nad srpskim stanovništvom na teritoriji koju je obuhvatala nekadašnja Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina zabilježeni su u ljeto i jesen 1991. godine. Prva žrtva zločina, zabilježena u zvaničnim podacima, bila je Anka Zec (1934), koja je ubijena 13. septembra 1991. godine, oko 13 časova, u opštini Bosanska Dubica, prilikom granatiranja sa teritorije Hrvatske. Samo tri dana kasnije, 16. septembra 1991. godine, u mjestu Klakar Gornji, u opštini Bosanski Brod, oko 7 časova i 30 minuta, takođe granatom ispaljenom sa prostora Republike Hrvatske, ubijen je Vojislav Goranović. Njih dvoje bili su civilne žrtve koje su ubijene dok ratna dejstva još nisu ni bila počela na teritoriji BiH.

Prvi oružani sukobi u Hercegovini

Na drugom kraju teritorije, na jugu BiH, na području Trebinja, kao i na prostoru zapadnohercegovačkih opština, nakon sukoba hrvatskih separatističkih snaga i JNA u Hrvatskoj, dešavaju se prvi ozbiljni sukobi na teritoriji BiH. Samo u prvom napadu na Ivanicu, u trebinjskoj opštini, 1. oktobra 1991. godine, ubijeno je devet vojnika JNA. Tog i narednog dana, na graničnoj teritoriji opština Trebinje i Dubrovnik, u borbama je poginulo još 18 vojnika JNA.

Sarajevski zločin nad srpskim svatovima – uvod u rat

Zločin koji je, po mnogim istraživačima, obilježio početak otvorenih sukoba kao kulminaciju političke krize, desio se pola godine kasnije u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, čime je pokazano Srbima da je njihov nacionalni identitet smetnja u budućoj samostalnoj BiH.

Toga 1. marta 1992. godine, drugog dana neustavnog muslimansko-hrvatskog referenduma kojim se ignorisalo izjašnjenje srpskog naroda o ostanku u Jugoslaviji, referenduma o tzv. nezavisnosti BiH, došlo je do ubistva na Baščaršiji, u starom dijelu grada, kada su muslimanski ekstremisti napali srpske svatove. Tom prilikom je, kod pravoslavne crkve — jednog od najstarijih vjerskih objekata na teritoriji čitave BiH — ubijen Nikola Gardović, mladoženjin otac. Po kasnijem sopstvenom priznanju, ubio ga je Ramiz Delalić Ćelo, pripadnik paravojnih secesionističkih muslimanskih snaga, koji je kasnije i nagrađivan od najvišeg muslimanskog rukovodstva. Ovo ubistvo izazvalo je krizu većih razmjera i prve barikade i najavilo otvorene sukobe u gradu Sarajevu.


Izvori i literatura:

  • Република Српска у Одбрамбено-отаџбинском рату, РЦИРЗ, Бања Лука 2017, 331-497.