Logor \u201eSilos\u201c nalazio se u mjesnoj zajednici Tar\u010din, u op\u0161tini Had\u017ei\u0107i, oko 25 kilometara ju\u017eno od Sarajeva. Po\u010detkom ratnih sukoba u BiH u aprilu 1992. godine, srpsko stanovni\u0161tvo na ovom podru\u010dju stavljeno je pod poja\u010danu kontrolu muslimanskih policijskih i paravojnih struktura. Uspostavljene su barikade, prekinute komunikacije i izvr\u0161ena je izolacija, uz ograni\u010denje kretanja Srba tj. Srbima se zabranjivalo svako kretanje i izlazak sa ovog prostora.<\/p>\n
Objekat silosa, prvobitno napravljen za skladi\u0161tenje \u017eitarica za dr\u017eavne rezerve, u maju 1992. godine pretvoren je u logor za Srbe. Po\u010detak njegovog uspostavljanja bilo je 12. maja tj. zarobljavanje vojnika iz kasarne Krupa kod Zovika, koji su me\u0111u prvima zatvoreni u ovaj objekat. Njih 7 bili su zatvoreni u Silos, a 10 vojnika sa redovnog slu\u017eenja vojnog roka zatvoreno je u zgradi \u0160umarstva. Zatim su u logor 16. maja dovedeni vojnici iz kasarne \u017dunovica. Nakon toga, oko 20. maja krenulo je masovno \u201eispitivanje\u201c i logorisanje Srba u Silos. Nakon zlo\u010dina u Bradini 25. maja 1992. godine, u op\u0161tini Konjic, sa kojima se grani\u010di op\u0161tina Had\u017ei\u0107i, krenuli su napadi na srpska sela u okolini. Ti napadi su, izme\u0111u ostalog, osim plja\u010dke, uni\u0161tavnja sela i ubistava, slu\u017eili za punjenje Silosa srpskim logora\u0161ima.<\/p>\n
Logora\u0161 \u0110or\u0111o \u0160uvajlo, \u010dija se roditeljska ku\u0107a nalazila u neposrednoj blizini logora i koji je kao civil priveden u logor, objavio je 2013. godine potresno svjedo\u010danstvo \u201eSarajevski Au\u0161vic \u2014 1335 dana u tar\u010dinskom logoru \u201eSilos\u201c\u201c, a potom i njegovo reizdanje 2018. godine. Izme\u0111u ostalog, po\u010detke svog logora\u0161kog boravka opisao je:<\/p>\n
\u201eGdje vam je sada Radovan Karad\u017ei\u0107 i Biljana Plav\u0161i\u0107, ne\u0107e vas Srba, vi\u0161e biti u BiH\u201c, urlali su zatvorski \u010duvari. Upravnik, Be\u0107ir Huji\u0107, bio je prije rata aktivni milicioner u istra\u017enom zatvoru u Sarajevu. On li\u010dno je \u010ditao raspored po imenima, ko \u0107e u koju \u0107eliju. \u201eVodi \u0110oku u dvicu \u201e, \u010duo sam upravnikov glas. I\u0161ao sam te\u0161ka koraka oslu\u0161kuju\u0107i svog \u010duvara. Da li \u0107e me tu\u0107i hodnikom do \u0107elije br. 21 Nadao se brzom izlasku i razmjeni. Nisam ni slutio \u0161ta me \u010deka. Bili su to moji prvi koraci ka zato\u010deni\u0161tvu koje \u0107e trajati 1335 DANA, dana provedenih po koncentracionim logorima Tar\u010dina, Krupe i Hrasnice\u201c.<\/em>.<\/p><\/blockquote>\n
\u0160uvajlo je detaljno opisao mnoge zlo\u010dine nad Srbima logora\u0161ima, opisao je izgladnjivanja, prebijanja, ubistva, vodanja logora\u0161a i sakrivanja po drugim objektima i logorima, prinudne radove i kori\u0161\u0107enje na prvim linijama fronta kao i duboke li\u010dne drame, borbe za pre\u017eivljavanje logora\u0161a i drugih Srba u ovim krajevima. Njegov tekst obilje\u017een jakim emocijama, ali i preciznom faktografijom svjedo\u010danstvo je djelovanja jednog sistema usmjerenog protiv \u010dovjeka i njegovog identiteta.<\/p>\n
Funkcionisanje logora<\/strong><\/h4>\n
Logor Silos pod kontrolom tzv. Armije R BiH funkcionisao je od polovine maja 1992. sve do 27. januara 1996. godine. Logor je bio pod neposrednom komandom 9. Brdske brigade tzv. Armije BiH, kasnije 109 Brdska brigada koja je od 1995. godine bila u sastavu 14. divizije tzv. armije BiH . Komande navedenih jedinica su bile blizu logora tako da su u Silos \u010desto ulazili oficiri iz komande i policijske stanice.<\/p>\n
Kroz logor je pro\u0161lo oko 700\u2013750 Srba. Me\u0111u zato\u010denicima su bili: mu\u0161karci razli\u010ditih starosnih grupa, najmla\u0111i logora\u0161 Leo Kapetanovi\u0107 imao je 14 godina, a najstariji je Vaso \u0160arenac (1908. godi\u0161te), dakle, imao je preko 80 godina i bio je veoma te\u0161kom psihofizi\u010dkom stanju. U logoru je bilo zatvoreno i 11 \u017eena Srpkinja, uklju\u010duju\u0107i i jednu trudnicu.<\/p>\n
Uslovi u logoru<\/strong><\/h4>\n
Logora\u0161i su, po velikom broju izjava pre\u017eivjelih, bili izlo\u017eeni sistematskom fizi\u010dkom i psihi\u010dkom zlostavljanju. Navode se \u010deste tu\u010de i batinanja, poni\u017eavanje i maltretiranja, primoravanja na fizi\u010dke napore i iscrpljuju\u0107i fizi\u010dki rad na raznim mjestima od prvih linija rati\u0161ta do ekonomskih objekata (od kraja 1992. godine), me\u0111usobno prebijanje pod prisilom, prijetnje i svakodnevni psiholo\u0161ki pritisak i nesigurnost za \u017eivot. Posebno se isti\u010de glad kao jedan od najte\u017eih oblika mu\u010denja, \u0161to je dovelo do iscrpljivanja i drasti\u010dnog gubitka tjelesne te\u017eine kod zato\u010denika. Ishrana je bila minimalna i nedovoljna za opstanak, uz hranu veoma problemati\u010dnog kvaliteta.<\/p>\n
\u0110or\u0111o \u0160uvajlo:<\/p>\n
\u201eMe\u0111utim, nisu stali u nastojanjima i osmi\u0161ljavanju najmonstruoznijih na\u010dina za na\u0161e mu\u010denje. Vidjev\u0161i da umiremo, rukovodstvo muslimanske op\u0161tine Had\u017ei\u0107i odlu\u010dilo je da nam na Tomindan 1992. uvede jo\u0161 jedan obrok. Obrok se sastojao od jedne \u0161olje neprokuhanog mlijeka u prahu, nedovoljno razmu\u0107enog u hladnoj vodi tako da smo pored mlije\u010dne vode dobijali i po neku grudvicu praha. Glavni obrok je predstavljao i ru\u010dak i ve\u010deru\u201c.<\/em><\/p><\/blockquote>\n
Uslovi za \u017eivot u logoru bili su izuzetno te\u0161ki. U \u0107elijama povr\u0161ine 40\u201350 m\u00b2 bilo je smje\u0161teno u prosjeku 35\u201340 zatvorenika. Zbog nedostatka prostora, zato\u010denici su le\u017eali na golom betonu, \u010desto u minimalnoj odje\u0107i i bez mogu\u0107nosti normalnog kretanja, uz nedostatak dnevne svjetsosti. Temperature u prostorijama i ljeti i zimi \u010desto su bile na ivici izdr\u017eljivosti. Higijenski uslovi bili su ekstremnono lo\u0161i. Zato\u010denici su mjesecima bili bez mogu\u0107nosti pranja i odr\u017eavanja li\u010dne higijene.<\/p>\n
\u017drtve<\/strong><\/h4>\n
\u201eTu\u010de, poni\u017eavanja, glad su odnijele i prvu \u017ertvu 14.10.1992 god. umro je Petko Krsti\u0107 u 27 godini \u017eivota. Svjedoci tvrde da su mu zadnje rije\u010di bile \u2013 dajte mi hljeba! (\u2026) \u010cesto su se van zidova Silosa no\u0107u \u010duli krici i zapomaganja logora\u0161a. Tu\u010de su bile \u010deste. Logora\u0161i su tjerani da tuku jedni druge drvenim letvama, dr\u017ealicama od krampova i lopata. Tukli su ih kundacima, komadima kablova, palicama, gazili nogama, zasijecali no\u017eevima\u2026 Umarali su i gla\u0111u i \u017ee\u0111u. Glad je bila najgora i najte\u017ea tortura. Zbog male koli\u010dine hrane svi su svoju te\u017einu prepolovili. Ve\u0107ina nije mogla hodati, padali su u komu od iznemoglosti. Mnogi su zadobili zapaljenje plu\u0107a. (\u2026) Logora\u0161i su vo\u0107eni na prve borbene linije, kori\u0161\u0107eni kao \u017eivi \u0161tit, neki \u0107e uspjet pobje\u0107i, neke \u0107e strijeljati (\u2026)\u201c<\/p><\/blockquote>\n
Ukupno je 28 logora\u0161a ubijeno, podleglo mu\u010denjima ili umrlo od posljedica iz logora, a mnogo ih je ostalo sa trajnim zdravstvenim o\u0161te\u0107enjima i pre\u017eivljenim traumama.<\/p>\n
\u041f\u0440\u0438\u0441\u0438\u043b\u043d\u0438 \u0440\u0430\u0434 \u0438 \u043e\u0434\u043d\u043e\u0441 \u0432\u043b\u0430\u0441\u0442\u0438 \u043f\u0440\u0435\u043c\u0430 \u0421\u0440\u0431\u0438\u043c\u0430<\/strong><\/h4>\n
\u0110or\u0111o \u0160uvajlo: Proveo sam na prisilnom radu oko devet mjeseci. Iskopao kilometre vojnih tran\u0161ea i do\u017eivio ne\u0161to najgore \u0161to ni sanjati nisam mogao da mi se mo\u017ee desiti. Ubijani su pored mene i dok sam \u017eiv nosi\u0107u u sebi slike umiru\u0107ih logora\u0161a i njihove smrtne jauke.<\/em><\/p><\/blockquote>\n
Logora\u0161i su svojim radom izgradili heliodrom neposredno pored kapije logora na koji su \u010desto spu\u0161tali helikopteri, kao i onaj za potrebe Alije Izetbegovi\u0107a i najve\u0107ih zvani\u010dnika njegovog predsjedni\u0161tva.<\/p>\n
\u0110or\u0111o \u0160uvajlo: \u0110or\u0111o \u0160uvajlo: Kopao sam mu Tunel na Butmiru, \u0161irio i betonskim plo\u010dama patosio tran\u0161e od Donjeg Kotorca do Butmira. Zatvorenici u logoru Hrasnica izgradi\u0161e mu most na rijeci \u017deljeznici u Sokolovi\u0107 koloniji. I evo mene na kraju da mu izgradim heliodrom na koji \u0107e se spu\u0161tati helikopteri koji \u0107e ga odvozitido splitskog aerodroma. Sa splitskog aerodroma stizao je na konferencije i moljakao zapad ne lidere u Londonu, Briselu, \u017denevi i ko zna kuda sve ne, za pomo\u0107. Svjedok sam iznenadnih naredbi , kad svi logora\u0161i moraju nazad u \u0107elije zato \u0161to sa heliodroma treba da poleti ili da sleti predsjednik Alija Izetbegovi\u0107.<\/em>.<\/p><\/blockquote>\n
Poku\u0161aji sakrivanja istine<\/strong><\/h4>\n
Muslimanske vlasti su kao i sve logore u kojima su dr\u017eani Srbi 1992\u20141996 u BiH, pa i logor Silos, poku\u0161avale sakriti od predstavnika MKCK i drugih me\u0111unarodnih organizacija koje su za vreme rate dolazili na ove prostore. Dana \u201e26 novembra 1992 godine u logor ulazi me\u0111unarodni Crveni krst na \u010dijem \u010delu je bio \u0160vajcarac Mark de Perot. Tada je rekao da je pro\u0161ao stotinu logora ali ovako ne\u0161to jo\u0161 nije vidio. Tom prilikom je rekao da je po dozvolu za posjetu Silosu morao i\u0107i kod Alije Izetbegovi\u0107a li\u010dno u Sarajevo.\u201c Muslinaks evlasti prebacivale su logora\u0161e na razli\u010dita mjesta kako bih ih poku\u0161ale sakriti od me\u0111unarodnih predstavnika i javnosti. Tako\u0111e logora\u0161i su primoravani da daju la\u017ene izjave za medijsku propagandu u ratu.<\/p>\n
Simboli\u010dno \u2013 kraj 27. januara.<\/strong><\/h4>\n
Logor Silos zatvoren je tek nakon zavr\u0161etka rata i potpisivanja dejtonskog mirovnog sporazuma. Zatvoren je, tj. tada su razmjenjeni zadnji logora\u0161i, 27. januara 1996. godine na godi\u0161njicu zatvaranja Au\u0161vica, \u0161to je tako\u0111e jedan simboli\u010dan podatak. Logora\u0161i koji su svjedo\u010dili naveli su da \u0107e ovaj logor ostati zapam\u0107en svireposti, po torturama koje ljudski um te\u0161ko mo\u017ee shvatiti, po zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni i kao jedno od najmra\u010dnijih i najsramnijih mjesta u istoriji ove prostora.<\/p>\n
U Sarajevu je tokom rata pod muslimanskom kontrolom registrovan veliki broj logora i mjesta zatvaranja za Srbe. Nezavisna me\u0111unarodna komisija evidentirala je najmanje 211 takvih mjesta od kojih su najpoznatiji logor u Kasarni Viktor Bubanj i logor Sislos u Tar\u010dinu.<\/p>\n
\n\nIzvori i literatura:<\/strong><\/h4>\n
\n
- \n
\n
- \u0402\u043e\u0440\u0452\u043e \u0428\u0443\u0432\u0430\u0458\u043b\u043e<\/strong>, \u0421\u0430\u0440\u0430\u0458\u0435\u0432\u0441\u043a\u0438 \u0410\u0443\u0448\u0432\u0438\u0446, 1335 \u0434\u0430\u043d\u0430 \u0443 \u0442\u0430\u0440\u0447\u0438\u043d\u0441\u043a\u043e\u043c \u043b\u043e\u0433\u043e\u0440\u0443 „\u0421\u0438\u043b\u043e\u0441“<\/em>, \u0421\u0432\u0435\u0442\u0438\u0433\u043e\u0440\u0430, \u0426\u0435\u0442\u0438\u045a\u0435 2018..<\/li>\n
- https:\/\/logorasibratunac.org<\/li>\n
- https:\/\/incomfis-sarajevo.org\/<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"featured_media":0,"template":"","srodno":[187],"class_list":["post-3013","history_context","type-history_context","status-publish","hentry","srodno-187"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context\/3013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context"}],"about":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/history_context"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"srodno","embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/srodno?post=3013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}