{"id":2946,"date":"2025-10-27T13:42:06","date_gmt":"2025-10-27T13:42:06","guid":{"rendered":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/?post_type=history_context&p=2946"},"modified":"2026-05-13T14:30:17","modified_gmt":"2026-05-13T14:30:17","slug":"zlocini-nad-srbima","status":"publish","type":"history_context","link":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/istorijski-kontekst\/zlocini-nad-srbima\/","title":{"rendered":"Zlo\u010dini nad Srbima u Mrkonji\u0107 Gradu i Sanskom Mostu"},"content":{"rendered":"

U septembru 1995. srpski narod na zapadu Republike Srpske do\u017eivio je velika stradanja. Gubitak zapadno-kraji\u0161kih op\u0161tina donosio je nove zlo\u010dine, stradanja i masovne grobnice. Udru\u017eene hrvatsko-muslimanske snage uz podr\u0161ku NATO alijanse nastavljale su svoje akcije s namjerom da ugroze Banjaluku, ali i uop\u0161te postojanje Republike Srpske i srpskog naroda na ovom prostoru.<\/span><\/p>\n

Nastavak neprijateljskih aktivnosti na podru\u010dju Krajine<\/b><\/h4>\n

Nakon odbrane sjeverozapadnih granica, na podru\u010dju op\u0161tina Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad, od strane hrvatskih napada\u010da,\u00a0 napredovanje i muslimanskih snaga djelimi\u010dno je zaustavljeno. To se dogodilo 23. septembra 1995. godine, kada je VRS zaustavila napredovanje na pravcima prema Prijedoru, Novom Gradu i Mrkonji\u0107 Gradu. Uslijedio je i poku\u0161aj kontra-napada u operaciji \u201e\u0160tit 95\u201c. Tada su snage VRS uspjele izbiti nadomak Klju\u010da, ali je taj uspjeh bio privremen. Po\u010detkom oktobra snage Republike Srpske i dalje su bile izlo\u017eene velikom pritisku.<\/span><\/p>\n

Poku\u0161aji za potpisivanje primirja<\/b><\/h4>\n

Pod inicijativom ameri\u010dke administracije i Ri\u010darda Holbruka vo\u0111eni su pregovori o uspostavljanju primirja. Dana 5. oktobra dogovoren je i potpisan Sporazum o prekidu vatre u Bosni i Hercegovini. Sa srpske strane potpisali su ga predsjednik Republike Srpske Radovan Karad\u017ei\u0107 i general Ratko Mladi\u0107. Planirano je da primirje stupi na snagu 10. oktobra u 00.00 \u010dasova i da traje 60 dana, odnosno do okon\u010danja mirovnih pregovora koji su ve\u0107 bili najavljeni. Me\u0111utim, muslimanska strana je kod amerikanaca insistirala da primirje stupi na snagu 12. oktobra. Ra\u010dunali su da u tom vremenu mogu zauzeti Prijedor i Novi Grad.<\/span><\/p>\n

Nastavak napada\u010dkih planova<\/b><\/h4>\n

Iako su pokrenuti pregovori o prekidu vatre, na terenu je hrvatsko-muslimanska koalicija planirala nove operacije. Na osnovu dogovora iz Zagreba, po\u010detkom oktobra namjeravali su da u zavr\u0161nom udarcu zauzmu Mrkonji\u0107 Grad, Sanski Most, Prijedor i Novi Grad. Na te prostore upu\u0107ena su zna\u010dajna poja\u010danja Hrvatske vojske.<\/span><\/p>\n

U hrvatskoj operaciji \u201eJu\u017eni potez\u201c, koja je predstavljala nastavak agresije na Republiku Srpsku od strane Hrvatske vojske i HVO, anga\u017eovane su zna\u010dajne snage. Njihov cilj bio je Mrkonji\u0107 Grad i izbijanje u rejon planine Manja\u010de, kako bi se artiljerijski ugrozila Banja Luka. Istovremeno su im sadejstvovale muslimanske snage. One su planirale nastupanje ka Sanskom Mostu i Prijedoru sa 5. korpusom, kao i ka Kne\u017eevu i Kotor Varo\u0161i sa 7. korpusom. I ove snage imale su kao jedan od ciljeva Mrkonji\u0107 Grad i Manja\u010du.<\/span><\/p>\n

Pad Mrkonji\u0107 Grada<\/b><\/h4>\n

Snage HV vojske su tre\u0107eg dana operacije \u201eJu\u017eni potez\u201c zauzele teritoriju op\u0161tine Mrkonji\u0107 Grad, koji je sa mjestom Bo\u010dac zauzet 10. oktobra 1995. godine. Jedinice HV i HVO pre\u0161le su tada uglavnom u odbranu, iako su povremeno izvodile napadna dejstva bez ve\u0107eg uspjeha. Bio je to po\u010detak okupacije Mrkonji\u0107 Grada, vrijeme zarobljavanja i ubijanja vojnika i civila i nezapam\u0107enog ru\u0161enja, paljenja, a prethodno i plja\u010dke imovine i drugih dobara Srba.<\/span><\/p>\n

\"\u0411\u0440\u0430\u045b\u0430
Bra\u0107a Milorad (1954) i Petar (1953) Mitri\u0107 iz Mrkonji\u0107 Grada. Poginuli su prilikom pada Mrkonji\u0107 Grada 10.10.1995. godine.<\/figcaption><\/figure>\n
Zlo\u010dini nad Srbima u Mrkonji\u0107 Gradu i okolini<\/b><\/h5>\n

U toku izvo\u0111enja napada hrvatskih jedinica i za vrijeme trajanja okupacije op\u0161tine Mrkonji\u0107 Grad veliki broj srpskih vojnika i civila je ubijen. Tada je smrtno stradalo preko 220 vojnika i pripadnika MUP-a RS, dok je broj civilnih \u017ertava bio preko 130. Jedan dio njih pokopan je u masovnu grobnicu na groblju u Mrkonji\u0107 Gradu, gdje je prona\u0111eno 181 tijelo. Prilikom ekshumacija i obdukcija tijela ustanovljeno je da su mnogi civili i vojnici ubijeni iz neposredne blizine, kao i to da su za njihovu likvidaciju i mu\u010denje kori\u0161\u0107eni tupi predmeti. Tako\u0111e, konstatovane su brojne povrede razbijanja lobanja, polomljenih nogu i ruku \u017ertava, koje su bile i vezane, \u0161to se tako\u0111e vidi iz dokumentacije, dok je samo nekoliko \u017ertava ubijeno mecima. Iz navedenog se vidi da je postupak ubistva nakon zarobljavanja ili predaje vojnika ili civila bio veoma \u010dest. Jedan od zlo\u010dina koji govori o karakteru djelovanja hrvatskih snaga bio je i zlo\u010din u selu Surjan, gdje su u ku\u0107i Pantelije Grma\u0161a zapalili osam \u017ertava iz tog sela i sela \u0160ehovci, koji su uglavnom bili starija, nemo\u0107na i nepokretna lica.<\/span><\/p>\n

Pad Sanskog Mosta<\/b><\/h4>\n

Snage tzv. \u201eArmije R BiH\u201c su nastavile svoju operaciju \u201eSana 95\u201c. Ideja je bila da se zauzme \u0161to vi\u0161e teritorije prije uspostavljanja primirja koje je ve\u0107 bilo najavljeno. Ipak, i pored nastojanja snaga 5. korpusa da odmah krenu u napadne operacije, tek 10. oktobra dolazi do preokreta situacije u korist muslimanskih snaga. Snage muslimanskog 5. korpusa probijaju se ka Sanskom Mostu i ulaze u grad no\u0107u 10\/11. oktobra, iz koga su se prethodno, uz dosta konfuzije i nejasno\u0107e situacije, povukli srpski civili i vojska, kao i Komanda 2. kraji\u0161kog korpusa VRS. Mada su muslimanske snage zauzele Sanski Most, jedinice VRS su u narednim danima uspjele da odbrane Prijedor i Novi Grad, kao i da uspostave odbrambenu liniju oko Banjaluke na potezima prema Mrkonji\u0107 Gradu. Borbe na rati\u0161tu prekinute su 15. oktobra 1995, iako je formalno prekid vatre na snagu stupio ve\u0107 12. oktobra 1995. godine.<\/span><\/p>\n

Na podru\u010dju Sanskog Mosta evidentirane su 3 masovne grobnice i 57 pojedina\u010dnih grobnica srpskih \u017ertava vezanih za de\u0161avanja u jesen 1995. godine. I one svjedo\u010de o obimu i karakteru zlo\u010dina koji su po\u010dinjeni nad Srbima ovog kraja, uglavnom od strane muslimanskih formacija iz 5. korpusa. Na podru\u010dju Sanskog Mosta evidentirano je ukupno 289 srpskih \u017ertava, od kojih su civili bili njih 128. Za \u0161iru oblast izvo\u0111enja muslimanske akcije \u201eSana 95\u201c dugo nakon rata 237 lica se vodilo kao nestalo ili neidentifikovano.<\/span><\/p>\n

\"\"
Izbjeglice iz Sanskog Mosta prema Banja Luci. Foto Ranko \u0106ukovi\u0107: Izvor: 3. pje\u0161adijski (Republika Srpska) puk.<\/figcaption><\/figure>\n

\u017drtve na kraju rata\u00a0<\/b><\/h4>\n

Dakle, samo u op\u0161tinama Mrkonji\u0107 Grad i Sanski Most, koje su okupirane u oktobru 1995. godine, ubijeno je vi\u0161e od 650 srpskih civila i vojnika. Bio je to stravi\u010dni bilans oktobra, pretposljednjeg mjeseca rata, jer je Dejtonski mirovni sporazum potpisan 21. novembra. Prethodno je u mjesecima avgustu i septembru, u padu zapadnokraji\u0161kih op\u0161tina, stradalo preko 1000 lica srpske nacionalnosti, pa je ukupan broj srpskih \u017ertava u ova tri mjeseca u pravcima djelovanja neprijateljskih vojnih formacija bio preko 1650 \u017ertava.<\/span><\/p>\n

Poslijeratne ekshumacije<\/b><\/h4>\n

Mrkonji\u0107 Grad bio je pod okupacijom hrvatskih snaga sve do 5. februara 1996. godine, kada je po Dejtonskom mirovnom sporazumu vra\u0107en u okrilje Republike Srpske. Prilikom povratka u razru\u0161eni i oplja\u010dkani grad zate\u010deni su surovi prizori boravka neprijateljskog sistema koji nije \u0161tedio ni imovinu ni ljude. Osim prvobitnih granatiranja civilnih ciljeva, zatim neposrednih masovnih zlo\u010dina u Mrkonji\u0107 Gradu karakteristi\u010dno je bilo i organizovano odvo\u017eenje industrijskih postrojenja, ma\u0161ina i tehnike u Hrvatsku i Hercegovinu, uz odobrenje okupacionih vlasti. To je posebno vr\u0161eno nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.<\/span><\/p>\n

Ekshumacija navedena masovne grobnice sa 181 tijelom \u017ertava na pravoslavnom groblju u Mrkonji\u0107 Gradu izvr\u0161ena je u periodu od 30. marta do 30. aprila 1996. godine i potvrdila je zlo\u010dina\u010dko pona\u0161anje hrvatskih formacija. Ovom prilikom 45 \u017ertava, zbog stanja ostataka, nije identifikovano od strane medicinskih stru\u010dnjaka i \u010dlanova porodica. Njihova tijela ponovo su reekshumirana u septembru 1997. godine.<\/span><\/p>\n

Na podru\u010dju Sanskog Mosta, koji je ostao u Federaciji BiH, najve\u0107a masovna grobnica ekshumirana je na lokalitetu Groblje Greda u naselju \u0160u\u0161njari u periodu od 19. do 22. oktobra 1998. godine. Tom prilikom iz ove masovne grobnice ekshumirano je 72 tijela srpskih \u017ertava.<\/span><\/p>\n

Porodice nestalih i institucije Republike Srpske jo\u0161 uvijek tragaju za ve\u0107im brojem tijela \u017ertava iz de\u0161avanja u oktobru 1995. godine.<\/span><\/p>\n

\n
\n

Izvori:<\/strong><\/h4>\n
    \n
  • \u0411\u043e\u0458\u0430\u043d \u0414\u0438\u043c\u0438\u0442\u0440\u0438\u0458\u0435\u0432\u0438\u045b<\/strong>, \u201e\u0412\u043e\u0458\u0441\u043a\u0430 \u0431\u0440\u0437\u0430 \u043a\u0430\u043e \u0432\u0458\u0435\u0442\u0430\u0440\u201c, \u0412\u043e\u0458\u0441\u043a\u0430 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435 \u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0435 \u0443 \u0440\u0430\u0442\u0443 1992-1995<\/em>, \u041d\u043e\u0432\u0438 \u0421\u0430\u0434, \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434, \u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2023, 363-372.<\/li>\n
  • \u0414\u0443\u0448\u0430\u043d \u041a\u0443\u043a\u043e\u0431\u0430\u0442, \u0411\u043e\u0458\u0430\u043d \u0414\u0438\u043c\u0438\u0442\u0440\u0438\u0458\u0435\u0432\u0438\u045b<\/strong>, 2. \u041a\u0440\u0430\u0458\u0438\u0448\u043a\u0438 \u043a\u043e\u0440\u043f\u0443\u0441 \u0412\u043e\u0458\u0441\u043a\u0435 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435 \u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0435<\/em>, \u0414\u0440\u0443\u0433\u043e \u0434\u043e\u043f\u0443\u045a\u0435\u043d\u043e \u0438\u0437\u0434\u0430\u045a\u0435, \u0420\u0426\u0418\u0420\u0417, \u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2022, 250-251.<\/li>\n
  • \u041c\u0438\u0440\u043a\u043e \u041c\u0430\u0442\u0438\u045b, \u0408\u043e\u0432\u043e \u0411\u043b\u0430\u0436\u0430\u043d\u043e\u0432\u0438\u045b \u0438 \u041e\u0441\u0442\u043e\u0458\u0430 \u0414\u0443\u043b\u0438\u045b<\/strong>, 30. \u041f\u0408\u0415\u0428\u0410\u0414\u0418\u0408\u0421\u041a\u0410 \u0414\u0418\u0412\u0418\u0417\u0418\u0408\u0410 \u0412\u0420\u0421<\/em>, \u0420\u0426\u0418\u0420\u0417, \u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2020.<\/li>\n
  • \u0410\u0433\u0440\u0435\u0441\u0438\u0458\u0430 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435 \u0425\u0440\u0432\u0430\u0442\u0441\u043a\u0435 \u043d\u0430 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0443 \u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0443, \u043e\u043a\u0443\u043f\u0430\u0446\u0438\u0458\u0430 \u043e\u043f\u0448\u0442\u0438\u043d\u0435 \u041c\u0440\u043a\u043e\u045a\u0438\u045b \u0413\u0440\u0430\u0434 \u0441\u0435\u043f\u0442\u0435\u043c\u0431\u0430\u0440 1995. – \u0444\u0435\u0431\u0440\u0443\u0430\u0440 1996. \u0433\u043e\u0434\u0438\u043d\u0435<\/em>, \u043f\u0440\u0438\u0440\u0435\u0434\u0438\u043b\u0438 \u0426\u0432\u0458\u0435\u0442\u043a\u043e \u0421\u0430\u0432\u0438\u045b, \u0408\u0430\u043d\u043a\u043e \u0412\u0435\u043b\u0438\u043c\u0438\u0440\u043e\u0432\u0438\u045b \u0438 \u0412\u0435\u0441\u043d\u0430 \u040b\u0435\u043b\u0438\u045b, \u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2012.<\/li>\n
  • https:\/\/www.nestalirs.com\/<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"featured_media":1816,"template":"","srodno":[189,184],"class_list":["post-2946","history_context","type-history_context","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","srodno-zlocini-nad-srbima","srodno-krajiske-opstine-1995"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context\/2946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context"}],"about":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/history_context"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"srodno","embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/srodno?post=2946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}