{"id":2117,"date":"2025-10-27T13:35:29","date_gmt":"2025-10-27T13:35:29","guid":{"rendered":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/?post_type=history_context&p=2117"},"modified":"2026-05-13T14:27:27","modified_gmt":"2026-05-13T14:27:27","slug":"odbrana-zapadnokrajiskih-opstina-1995","status":"publish","type":"history_context","link":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/istorijski-kontekst\/odbrana-zapadnokrajiskih-opstina-1995\/","title":{"rendered":"Odbrana zapadnokraji\u0161kih op\u0161tina 1995. godine"},"content":{"rendered":"

Nakon uspje\u0161nog zavr\u0161etka operacije \u201eMaestral\u201c, hrvatski vojni i politi\u010dki vrh, uz otvorenu podr\u0161ku ameri\u010dke administracije, donio je odluku da nastavi ofanzivna djelovanja prema Republici Srpskoj. Cilj je bio forsiranje rijeka Une i Save, zauzimanje strate\u0161ki va\u017enih gradova: Novog Grada, Kostajnice i Kozarske Dubice, te stvaranje neposredne prijetnje Prijedoru i Banjoj Luci.<\/span><\/p>\n

Ameri\u010dki pritisak i politi\u010dka pozadina<\/b><\/h2>\n

Neposredno prije po\u010detka operacije, u Zagrebu je boravio ameri\u010dki diplomata Ri\u010dard Holbruk, koji je, prema sopstvenim kasnijim zapisima, aktivno podsticao Franju Tu\u0111mana na nastavak vojnih akcija. U knjizi \u201eZavr\u0161iti rat\u201c Holbruk je zapisao:<\/span><\/p>\n

\u201eUbje\u0111ivao sam Tu\u0111mana da uzme Sanski Most, Prijedor i Bosanski Novi, sve va\u017ene gradove koji su postali svjetski poznati simboli etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja. Ako ih zauzmu prije nego \u0161to otvorimo pregovore o teritoriji, osta\u0107e pod kontrolom Federacije. U suprotnom \u0107e ih biti vrlo te\u0161ko dobiti na pregovorima.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

NATO bombardovanje i pripreme za operaciju \u201eUna 95\u201c<\/b><\/h2>\n

Hrvatska strana je u ofanzivu, \u010dije je kodno ime bilo operacija \u201eUna 95\u201c, u\u0161la na osnovu pogre\u0161nih obavje\u0161tajnih procjena. Vjerovalo se da su navedeni gradovi gotovo napu\u0161teni i da su se glavne snage Vojske Republike Srpske povukle prema Prijedoru. Istovremeno sa pripremama za napad trajalo je i bombardovanje polo\u017eaja VRS od strane NATO pakta. Posebno te\u017eak udarac Vojska Republike Srpske pretrpjela je 13. septembra 1995. godine, kada je NATO avijacija uni\u0161tila glavni telekomunikacioni predajnik na Kozari, \u010dime je VRS u ovom dijelu Republike Srpske ostala uglavnom bez radio-veze i bila prinu\u0111ena da se oslanja na kurirsku komunikaciju.<\/span><\/p>\n

Sastav i pravci napada hrvatskih i muslimanskih snaga<\/b><\/h2>\n

Za izvo\u0111enje operacije \u201eUna 95\u201c Hrvatska vojska je anga\u017eovala zna\u010dajne snage. Prema stvarnom stanju na terenu, za napad je raspolagala sa ukupno 12 manevarskih jedinica. Od toga su dvije bile gardijske brigade \u2013 Prva gardijska brigada \u201eTigrovi\u201c i Druga gardijska brigada \u201eGromovi\u201c \u2013 dok je preostalih deset \u010dinilo domobranske pukovnije, i to: 1, 2, 4, 12, 17, 20, 52, 57, 121. i 125. domobranska pukovnija, odnosno brigada. Uz ove snage anga\u017eovane su i dvije mje\u0161ovite oklopno-mehanizovane borbene grupe, ja\u010dine oja\u010dane \u010dete, formirane od oklopnih bataljona Prve i Druge gardijske brigade, naoru\u017eane tenkovima M-84 i T-55, kao i borbenim vozilima pje\u0161adije M-80A.<\/span><\/p>\n

Sa hrvatskim snagama trebalo je da sadejstvuje i Peti korpus takozvane Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je u napad uklju\u010dio 505, 511. i 517. brdsku brigadu. Glavni pravci njihovog dejstva bili su Bosanska Krupa \u2013 Sanski Most \u2013 Prijedor i Sanski Most \u2013 Bronzani Majdan \u2013 Banja Luka, sa ciljem prodora u dubinu teritorije Republike Srpske i stvaranja operativnog pritiska na Prijedor i Banju Luku.<\/span><\/p>\n

Odbrambene pripreme Vojske Republike Srpske<\/b><\/h2>\n

S druge strane, Glavni \u0161tab Vojske Republike Srpske, nakon pada Republike Srpske Krajine, formirao je Operativnu grupu 10 sa sjedi\u0161tem u Prijedoru. U njen sastav u\u0161le su Prva pje\u0161adijska brigada Novi Grad, Prva laka pje\u0161adijska brigada Prnjavor, Borbena grupa \u201eBalj\u201c, Jedanaesta dubi\u010dka brigada i Prva laka pje\u0161adijska brigada Gradi\u0161ka. Njihov zadatak bio je odbrana linije rijeka Une i Save, od Novog Grada do Gradi\u0161ke.<\/span><\/p>\n

\"\"
Slobodan \u0106iri\u0107 (1970) i Milan Crljenica (1960), poginuli borci 11. dubi\u010dke brigade.<\/figcaption><\/figure>\n

Po\u010detak operacije i prvi poku\u0161aji forsiranja Une<\/b><\/h2>\n

Osamnaestog septembra 1995. godine, u ranim jutarnjim \u010dasovima, nakon sna\u017ene i ravnomjerno raspore\u0111ene artiljerijske pripreme, pripadnici Prve i Druge gardijske brigade zapo\u010deli su forsiranje rijeke Une. Po\u010detni uspjeh bio je djelimi\u010dan: formirani su manji mostobrani na podru\u010dju Kozarske Dubice i Novog Grada, dok je Borbena grupa \u201eBalj\u201c u Kostajnici sprije\u010dila poku\u0161aj diverzantskog prelaska preko o\u0161te\u0107enog mosta.<\/span><\/p>\n

Nakon po\u010detnog iznena\u0111enja, jedinice Vojske Republike Srpske su se brzo konsolidovale, a uslijedile su \u017eestoke borbe za mostobrane. Hrvatska artiljerija nastavila je neselektivno ga\u0111anje naseljenih mjesta, \u0161to je izazvalo velika razaranja i brojne civilne \u017ertve. Do kasnih ve\u010dernjih \u010dasova 18. septembra, a naro\u010dito tokom 19. septembra, VRS je uspjela da potpuno blokira sve mostobrane i da potisne hrvatske sgage na lijevu obalu rijeke.<\/span><\/p>\n

Hrvatske snage su 19. septembra, na podru\u010dju Donje Gradine, na teritoriji nekada\u0161njeg najve\u0107eg strati\u0161ta Koncentractionog logora Jasenovac, simbola Genocida nad Srbima u NDH, poku\u0161ale da izvr\u0161e novo forsiranje rijeke Save. Me\u0111utim, Jedanaesta dubi\u010dka brigada je blagovremeno reagovalam, odbranila se od vi\u0161estrukih napada, i uni\u0161tila hrvatsku amfibiju, \u010dime je i ovaj poku\u0161aj prelaska rijeke u potpunosti osuje\u0107en.<\/span><\/p>\n

\"\u0423\u043d\u0438\u0448\u0442\u0435\u043d\u0430
Uni\u0161tena amfibija Hrvatske vojske na u\u0161\u0107u rijeke Une u Savu u Donjoj Gradini. Amfibiju su uni\u0161tili pripadnici 11. dubi\u010dke brigade i tako sprije\u010dili stvaranje mostobrana, 19. septembra 1995. godine.<\/figcaption><\/figure>\n

Zavr\u0161etak operacije i povla\u010denje napada\u010da<\/b><\/h2>\n

U jutarnjim \u010dasovima 20. septembra 1995. godine komandanti na terenu izvjestili su da na desnoj obali Une i Save vi\u0161e nema pripadnika hrvatskih snaga. Jedinice Vojske Republike Srpske ponovo su zaposjele sve prethodne zone odgovornosti i rejone odbrane, \u010dime je operacija \u201eUna 95\u201c formalno okon\u010dana kao neuspje\u0161na za hrvatske snage.<\/span><\/p>\n

Civilne \u017ertve i razaranja<\/b><\/h2>\n

U razmaku od svega tri dana, uprkos znatnoj materijalnoj nadmo\u0107i napada\u010da, slabim komunikacijama i sna\u017enom spoljnom pritisku, Operativna grupa 10 Vojske Republike Srpske uspjela je da odbrani rije\u010dnu liniju i sprije\u010di prodor ka strate\u0161ki va\u017enim gradovima sjeverozapadnog dijela Republike Srpske.<\/span><\/p>\n

Operacija \u201eUna 95\u201c ostavila je te\u0161ke i tragi\u010dne posljedice, posebno po civilno stanovni\u0161tvo pogo\u0111enih podru\u010dja. Neselektivno artiljerijsko ga\u0111anje naseljenih mjesta i borbe u neposrednoj blizini civilnih zona dovele su do zna\u010dajnih ljudskih gubitaka i velikih materijalnih razaranja u Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Kostajnici. Prema dostupnim podacima, na srpskoj strani poginule su ukupno 104 osobe: 54 vojnika i policajca i 50 civila, me\u0111u kojima je bio veliki broj \u017eena, starijih lica i djece.<\/span><\/p>\n

Strate\u0161ki zna\u010daj odbrane<\/b><\/h2>\n

Hrvatske snage su tokom operacije \u201eUna 95\u201c pretrpjele osjetne gubitke. Prema monografiji Tomislava Kova\u010di\u0107a \u201eOperacija \u2018Una\u2019 \u2013 Igra karata i magla rata na Uni i Savi u rujnu 1995. godine\u201c, Hrvatska vojska je imala 50 poginulih i nestalih pripadnika, kao i izme\u0111u 155 i 197 ranjenih.<\/span><\/p>\n

Odbrana rije\u010dne linije imala je izuzetan vojno-strate\u0161ki zna\u010daj za Republiku Srpsku, jer je osuje\u0107eno dalje napredovanje hrvatskih snaga i sprije\u010den prodor ka Prijedoru i Banjoj Luci, \u010dime je zaustavljena neposredna prijetnja sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Operacija \u201eUna 95\u201c predstavljala je i prvi jasno ispoljeni veliki vojni neuspjeh Hrvatske vojske u 1995. godini. \u0160iri politi\u010dko-vojni odjek ovog neuspjeha ogledao se ne samo u spoznaji da dalji ofanzivni poku\u0161aji nose visoku cijenu i neizvjestan ishod, ve\u0107 i u \u010dinjenici da je ova pobjeda Vojske Republike Srpske pokazala da, uprkos zdru\u017eenoj ofanzivi hrvatskih snaga, takozvane Armije BiH i vazdu\u0161nim udarima NATO pakta, VRS nije bila pora\u017eena, ve\u0107 da je zadr\u017eala borbenu sposobnost, operativnu organizovanost i jasno iskazanu volju za odbranu, te sposobnost za izvo\u0111enje uspje\u0161nih borbenih dejstava.\u00a0<\/span><\/p>\n

\n
\n

Preporu\u010dena literatura:<\/strong><\/h4>\n
    \n
  • \n
      \n
    • \u041c\u0430\u0440\u043a\u043e \u0408\u0430\u043d\u043a\u043e\u0432\u0438\u045b<\/strong>, \u201e\u0414\u0443\u0431\u0438\u0447\u043a\u0438 20. \u0432\u0438\u0458\u0435\u043a\u0430\u201c, \u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2018<\/em>, 146\u2013155.<\/li>\n
    • \u041c\u0438\u043b\u043e\u0458\u0430 \u041c. \u041c\u0438\u0441\u0438\u0440\u0430\u0447\u0430<\/b>, \u201e\u041a\u043e\u0437\u0430\u0440\u0441\u043a\u0430 \u0414\u0443\u0431\u0438\u0446\u0430 \u0443 \u041e\u0442\u0430\u045f\u0431\u0438\u043d\u0441\u043a\u043e\u043c \u0440\u0430\u0442\u0443 1991-1995\u201c<\/em>, \u041a\u043e\u0437\u0430\u0440\u0441\u043a\u0430 \u0414\u0443\u0431\u0438\u0446\u0430-\u0411\u0430\u045a\u0430 \u041b\u0443\u043a\u0430 2018, 463-521.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"featured_media":0,"template":"","srodno":[184],"class_list":["post-2117","history_context","type-history_context","status-publish","hentry","srodno-krajiske-opstine-1995"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context\/2117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context"}],"about":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/history_context"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"srodno","embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/srodno?post=2117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}