{"id":2109,"date":"2026-01-10T13:26:59","date_gmt":"2026-01-10T13:26:59","guid":{"rendered":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/?post_type=history_context&p=2109"},"modified":"2026-05-18T08:52:08","modified_gmt":"2026-05-18T08:52:08","slug":"teroristicki-napadi-na-kosovu-i-metohiji","status":"publish","type":"history_context","link":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/istorijski-kontekst\/teroristicki-napadi-na-kosovu-i-metohiji\/","title":{"rendered":"Teroristi\u010dki napadi i otmice na Kosovu i Metohiji"},"content":{"rendered":"

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz direktni uticaj Zapada, aktiviralo se krizno stanje u Srbiji na podru\u010dju Autonomne pokrajine Kosova i Metohije. Albanska teroristi\u010dka djelatnost na ovom podru\u010dju intenzivirana je tokom 1996. i 1997. godine, me\u0111utim kriza je svoj vrhunac dostigla po\u010detkom marta 1998. godine. Za tri godine zabilje\u017eeno je 1845 oru\u017eanih napada albanskih teroristi\u010dkih grupa. U 1075 napada cilj su bili pripadnici MUP-a Republike Srbije, dok je 745 napada je usmjereno na gra\u0111ane i njihove stambene i poslovne objekte, a 25 napada na naselja ili objekte u kojima su \u017eivjela izbjegla lica. Ubijena su 122 policajca i 242 civila, a ranjeno je 426 policajaca i 179 civila.<\/p>\n

Likvidiranje teroristi\u010dke grupe u Drenici<\/strong><\/h2>\n

U martu 1998. godine teroristi\u010dki napadi intenzivirani na podru\u010dju \u0110akovice, De\u010dana i Pe\u0107i. Dana 2. marta izvr\u0161eno je deset napada na srpske ku\u0107e na podru\u010dju Kline i \u0110akovice, a u Pri\u0161tini, Podujevu i Vu\u010ditrnu odr\u017eane su velike albanske demonstracije na koje je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem i tako rastjerala okupljene. U tim sukobima je povrije\u0111eno 45 demonstranata. Kona\u010dno, 6. marta se dogodio Sukob koji ozna\u010dio definitivni po\u010detak otvorenog rata izme\u0111u dr\u017eave i pobunjenika na podru\u010dju AP KiM.<\/p>\n

Nakon \u0161to su su na podru\u010dju Srbice \u2013 u rejonu sela Lau\u0161a, ubijena dva policajca, dok je devet ranjeno, policijske snage su poku\u0161ale da uni\u0161te teroristi\u010dku grupu Adema Ja\u0161arija, jednog od vo\u0111a teroristi\u010dke OVK u Drenici, koji je bio odogovran za ve\u0107inu teroristi\u010dkih akata na tom prostoru. U njegovom rodnom selu Donje Prekaze nakon bolkade na policiju je otvorena vatra. Popri\u0161te bitke postala je ku\u0107a Adema Ja\u0161arija u kojoj je, tom prilikom, stradalo 58 lica, uklju\u010duju\u0107i i njega samog, a me\u0111u ubijenima je bilo \u017eena, djece i starijih osoba.<\/p>\n

Jednostrani pristup Zapada<\/strong><\/h2>\n

Neposredno nakon likvidiranja grupe Ja\u0161ari, uslijedilo je otvoreno reagovanje ameri\u010dke diplomatije, specijalni izaslanik ameri\u010dkog predsjednika za Balkan Robert Gelbard zaprijetio je Srbiji vojnom intervencijom. Dakle, bilo je o\u010digledno da je do\u0161lo do znatnijeg uplitanja me\u0111unarodnog faktora u de\u0161avanja na Kosovu i Metohiji. Za nekoliko dana uslijedio je sastanak Kontakt grupe gdje su svi osim predstavnika Rusije podr\u017eali uvo\u0111enje restriktivnih mjera prema Srbiji. Kasnije, 9. maja 1998. godine Jugoslaviji su vra\u0107ene sankcije, koje su \u201eskinute\u201c dvije godine ranije.<\/p>\n

Ubistva <\/strong><\/h2>\n

Tokom 1998. godine izvr\u0161en je veliki broj surovih ubistava Srba na Kosovu i Metohiji. Istori\u010dar Nenad Antonijevi\u0107 navodi slu\u010dajeve pojedinih srpskih \u017ertava: \u201eDana, 4. maja 1998, albanski teroristi su no\u017eem iz masakrirali Nenada Jaredi\u0107a, v. d. upravnika po\u0161te u selu Dobra Voda, op\u0161tina Klina, a zatim mu pucali u glavu. De\u010daka Dalibora Lazarevi\u0107a su 20. maja izveli iz dvori\u0161ta njegove ku\u0107e u selu Budisavci kod Kline i usmrtili ga hicem iz vatrenog oru\u017eja. U selu Kijevu, op\u0161tina Klina, 24. juna su ubili Rado\u0161a Spasi\u0107a (1945), direktora Osnovne \u0161kole \u201eLaza Lazarevi\u0107\u201c u ovom selu. Cvetu Simi\u0107 (1929) iz sela Pantina, op\u0161tina Vu\u010ditrn, oteli su iz njene ku\u0107e 26. juna, mu\u010dili je i silovali, a zatim je, iznemoglu i u besvesnom stanju, bacili pored puta Vu\u010ditrn-Pantina (7. jula). Njoj su tupim predmetom nanete povrede u predelu glave, a u predelu vrata ubodna rana, s vidljiim tragovima davljenja, dok su u predelu grudnogko\u0161a bile opekotine od u\u017earenog predmeta. Od povreda zadobijnih u zato\u010deni\u0161tvu, preminulaje 19. avgusta 1998. na VMA u Beogradu\u201c.<\/p>\n

Antonijevi\u0107 navodi i slu\u010daj sa po\u010detka jula 1998. godine prilikom albanskih napada na sela Opteru\u0161a i i Retimlje kod Orahovca. Tada su, izme\u0107uostalih izvr\u0161eni masovno silovanje dvije srpkinje i ubistvo Rajka Nikoli\u0107a koji je poku\u0161ao da se suprotstavi tom zlo\u010dinu. \u201eAlbanski teroristi su potom naredili Rajkovom 17-godi\u0161njem sinu Cvetku da donese benzin, kojim su potom polili ranjenog Rajka i \u017eivog ga spalili\u201c.<\/p>\n

Ugro\u017eavanje granice<\/strong><\/h2>\n

Osim teroristi\u010dkih napada i zlo\u010dina u dubini teritorije 1998. godinu odlikovao je i veliki broj ugro\u017eavanja granice sa Albanijom i bezbjednosnih snaga SRJ koje su je osiguravale. Pobrojana su 92 incidenta u kojem su uglavnom diverzantsko-teroristi\u010dke grupe iz Albanije uz napade poku\u0161avale da ilegalno pre\u0111u granicu, unesu oru\u017eje itd.<\/p>\n

Po\u0161to se sukob na terenu sve vi\u0161e rasplamsavao, na Kosovu i Metohiji je, osim pripadnika Ministarstva unutra\u0161njih poslova Republike Srbije, po\u010dela upotreba i Vojske Jugoslavije, a u prvom redu radilo se o jedinicama iz sastava Pri\u0161tinskog korpusa Tre\u0107e armije.<\/p>\n

Stav me\u0111unarodnog faktora ostao je i dalje uglavnom pristrasan, pa je Savjet bezbjednosti UN 23. septembra 1998. godine usvojio Rezoluciju 1199, kojom je zatra\u017eeno hitno povla\u010denje jugoslovenskih\/srpskih snaga bezbjednosti sa KiM. Sutradan, 24. septembra, NATO je usvojio plan \u201eo eventualnom djelovanju Alijanse na Kosovu\u201c.<\/p>\n

Sporazum Milo\u0161evi\u0107 \u2013 Holbruk<\/strong><\/h2>\n

U veoma te\u0161kim i kriznim uslovima kako na terenu tako i u diplomatskom pogledu, i pod direktnom prijetnjom bombardovanja 13. oktobra postignut je sporazum predsjednika SRJ Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i specijalnog izaslanika ameri\u010dkog predsjednika za Balkan Ri\u010darda Holbruka. Po sporazumu i njegovoj realizaciji je dozvoljeno uklju\u010divanje ameri\u010dke avijacije u izvidni\u010dka dejstva na prostoru Kosova i Metohije, ali i prisustvo me\u0111unarodnih verifikatora na terenu. Tako\u0111e jugoslovenske vlasti su pristale na povla\u010denje vojnih i policijskih snaga tako da je na tlu pokrajine moglo da ostane najvi\u0161e 10.000 policajaca i najvi\u0161e 15.000 vojnika. Me\u0111utim, dolazak \u201everifikatora\u201c nije smirio prilike u ju\u017enoj srpskoj pokrajini, pa je samo u prvih mjesec dana od potpisivanja sporazuma izvedeno 117 teroristi\u010dkih napada na vojsku, policiju i civile. U tim napadima je poginuo jedan pripadnik vojske Jugoslavije, 11 pripadnika MUP-a Republike Srbije i dva civila.<\/p>\n

U no\u0107i izme\u0111u 13. i 14. decembra 1998. godine jugoslovenski grani\u010dari na padinama Pa\u0161trika u blizini Prizrena u vi\u0161e\u010dasovnoj borbi onemogu\u0107ili su grupu od 153 terorista da pre\u0111e iz Albanije u Jugoslaviju. Tom prilikom je ubijen 41 terorista, oko 40 je ranjeno, devet zarobljeno, a zaplijenjena je velika koli\u010dina oru\u017eja.<\/p>\n

Teroristi\u010dki napad u kafi\u0107u Panda u Pe\u0107i<\/strong><\/h2>\n

Dana 14. decembra u kafi\u0107u Panda u Pe\u0107i u teroristi\u010dkom napadu surovo je ubijeno \u0161est srpskih dje\u010daka i mladi\u0107a. Tada su ubijeni: Ivan Obradovi\u0107 (14 godina), Vukota (Vukosav) Gvozdenovi\u0107 (16 godina), Svetislav Risti\u0107 (17 godina), Zoran Stanojevi\u0107 (17 godina), Dragan Trifovi\u0107 (17 godina) i student Ivan Radevi\u0107 (25 godina). Te\u017ee su ranjeni Vladimir Lon\u010darevi\u0107 i vlasnik Mirsad \u0160abovi\u0107, a lak\u0161e je bio povre\u0111en Nikola Rajovi\u0107. Sahrana ubijenih mladi\u0107a odr\u017eana je 16. decembra 1998. na groblju u Pe\u0107i. Opelo slu\u017eio je patrijarh srpski Pavle uz prisustvo velikog broja ljudi.<\/p>\n

Ovaj teroristo\u010dki akt ozna\u010dio je fakti\u010dki kraj bilo kakvih aktivnosti na primirju postignutom na osnovu sporazuma Milo\u0161evi\u0107 \u2013 Holbruk, a 1999. godina donijela je jo\u0161 ve\u0107e, sukobe, razaranja i zlo\u010dine.<\/p>\n

Otmice<\/strong><\/h2>\n

Na KiM je izvr\u0161en veliki broj otmica Srba, ali i lica drugih nacionalnosti, tako da su ljudi kindnapovani iz svojih domova, sa radnih mjesta, iz sredstava saobra\u0107aja, prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova dok je jedan dio lica otet prilikom otovrenih napada na gradove i sela.<\/p>\n

\"\u0413\u043e\u0440\u0434\u0430\u043d\u0430
Gordana \u0110uri\u0107 (1958), oteta 21.08.1999. godine; Todor \u017divkovi\u0107 (1949), otet 02.08.1999. godine; Milica Slavkovi\u0107 (1930), oteta 02.06.2000. godine; Vladimir Spasi\u0107 (1936), otet 19.05.1998. godine.<\/figcaption><\/figure>\n

Prema podacima Saveznog ministarstva za inostrane poslove SRJ, u periodu od aprila 1998. do juna 1999. godine, na podru\u010dju AP Kosovo i Metohija je oteto i nestalo 100 Srba, 77 Albanaca i 12 lica drugih nacionalnih pripadnosti. Prema podacima Ministarstva unutra\u0161njih poslova Republike Srbije, u istom periodu je oteto i nestalo 14 policajaca.<\/p>\n

U periodu od 10. juna 1999. do 29. februara 2000, albanski teroristi su na podru\u010dju AP KIM oteli ukupno 860 lica, od \u010dega 822 civila 796 Srba i Crnogoraca, od tog a 152 neidenifikovana, 37 Albanaca, od toga jedan neidentifikovan i 27 gra\u0111ana ostalih nacionalnosti).<\/p>\n

Tijela jednog broja lica su identifikovana u pojedina\u010dnim i masovnim grobnicama dok se za tijelima mnogih i danas traga, tj. vode se kao nestala lica.<\/p>\n

\n
\n

Izvori i literatura:<\/strong><\/h4>\n
    \n
  • \u041d\u0435\u043d\u0430\u0434 \u0410\u043d\u0442\u043e\u043d\u0438\u0458\u0435\u0432\u0438\u045b<\/strong>, „\u0421\u0422\u0420\u0410\u0414\u0410\u040a\u0415 \u0421\u0420\u0411\u0410 \u0418 \u0414\u0420\u0423\u0413\u0418\u0425 \u041d\u0415\u0410\u041b\u0411\u0410\u041d\u0410\u0426\u0410 \u041d\u0410 \u041a\u041e\u0421\u041e\u0412\u0423 \u0418 \u041c\u0415\u0422\u041e\u0425\u0418\u0408\u0418 (1998-2006)“, \u0443: \u041f\u0440\u0438\u043b\u043e\u0437\u0438 \u0438\u0441\u0442\u0440\u0430\u0436\u0438\u0432\u0430\u045a\u0443 \u0437\u043b\u043e\u0447\u0438\u043d\u0430 \u0433\u0435\u043d\u043e\u0446\u0438\u0434\u0430 \u0438 \u0440\u0430\u0442\u043d\u0438\u0445 \u0437\u043b\u043e\u0447\u0438\u043d\u0430<\/em>, \u0417\u0431\u043e\u0440\u043d\u0438\u043a \u0440\u0430\u0434\u043e\u0432\u0430, \u0423\u0440\u0435\u0434\u043d\u0438\u043a \u0408\u043e\u0432\u0430\u043d \u041c\u0438\u0440\u043a\u043e\u0432\u0438\u045b, \u041c\u0443\u0437\u0435\u0458 \u0436\u0440\u0442\u0430\u0432\u0430 \u0433\u0435\u043d\u043e\u0446\u0438\u0434\u0430, \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434 2009, 157-212.<\/li>\n
  • \u041c\u0438\u043b\u0430\u043d \u0413\u0443\u043b\u0438\u045b<\/strong>, \u0408\u0443\u0433\u043e\u0441\u043b\u043e\u0432\u0435\u043d\u0441\u043a\u0430 \u0434\u0440\u0436\u0430\u0432\u0430: 1918-2006, \u043e\u0434 \u041f\u0440\u0432\u043e\u0434\u0435\u0446\u0435\u043c\u0431\u0430\u0440\u0441\u043a\u043e\u0433 \u0430\u043a\u0442\u0430 \u0434\u043e \u041c\u0430\u0458\u0441\u043a\u043e\u0433 \u0440\u0435\u0444\u0435\u0440\u0435\u043d\u0434\u0443\u043c\u0430<\/em>, \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434 2023, 911-912.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"featured_media":0,"template":"","srodno":[186],"class_list":["post-2109","history_context","type-history_context","status-publish","hentry","srodno-kosovo-i-metohija"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context\/2109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context"}],"about":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/history_context"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"srodno","embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/srodno?post=2109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}