{"id":2102,"date":"2025-10-18T09:01:50","date_gmt":"2025-10-18T09:01:50","guid":{"rendered":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/?post_type=history_context&p=2102"},"modified":"2026-05-13T14:25:51","modified_gmt":"2026-05-13T14:25:51","slug":"zlocini-nad-srbima-u-hrvatskoj-operaciji-oluja","status":"publish","type":"history_context","link":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/istorijski-kontekst\/zlocini-nad-srbima-u-hrvatskoj-operaciji-oluja\/","title":{"rendered":"Zlo\u010dini nad Srbima u hrvatskoj operaciji \u201eOluja\u201c"},"content":{"rendered":"

Karakter nastojanja hrvatskog rukovodstva i njegovog secesionisti\u010dkog djelovanja devedesetih u namjeri stvaranja etni\u010dki \u0161to homogenije hrvatske dr\u017eave, bez prava pa i malog broja Srba na autonomno ili neko drugo organizovanje, oslikavaju i transkripti sa sastanka Franje Tu\u0111mana sa drugim predstavnicima vojnog i politi\u010dkog vrha Hrvatske, odr\u017eanog 31. jula 1995. godine na Brionima, prilikom kona\u010dnih priprema za operaciju \u201eOluja\u201c. \u201eDa nanesemo takve udarce da Srbi prakti\u010dno nestanu, odnosno da ono, \u0161to ne\u0107emo odmah zahvatiti, kapitulira u nekoliko dana\u201c, rekao je tada predsjednik Hrvatske Franjo Tu\u0111man.<\/p>\n

U nastavku je, kada se razgovaralo o civilima, izme\u0111u ostalog, re\u010deno da se njima \u201ejam\u010de tobo\u017ee gra\u0111anska prava\u201c. To su samo mali isje\u010dci koji govore o onome \u0161to je ozna\u010dilo glavne namjere operacije \u201eOluja\u201c, za koju se formalno navodilo da slu\u017ei uspostavljanju vlasti na cjeloj teritoriji Hrvatske.<\/p>\n

Vojne operacije kao priprema<\/h2>\n

Ovoj operaciji prethodile su i hrvatske vojne akcije na teritoriji nekada\u0161nje Bosne i Hercegovine, tj. napadi na Republiku Srpsku. Po\u010detkom juna po\u010dela je operacija \u201eSkok\u201c, a kasnije i krajem jula operacija \u201eLjeto 95\u201c, koje su iz pravca Livna bile usmjerene prema Grahovu i Glamo\u010du. U me\u0111uvremenu su hrvatsko i muslimansko rukovodstvo iz tzv. R BiH potpisali Splitski sporazum, kao formalni osnov za zajedni\u010dko djelovanje. Grahovo je osvojeno 28, a Glamo\u010d 29. jula, a hrvatske snage nastavljale su svoje djelovanje prema Drvaru i prema Dinari, \u010dime su snage RSK na podru\u010dju Knina dovodili u takti\u010dki nepovoljan polo\u017eaj.<\/p>\n

\u201eOluja\u201c<\/h2>\n

Hrvatska operacija \u201eOluja\u201c, koja je izvedena uz odobrenje SAD-a i podr\u0161ku struktura NATO-a, po\u010dela je 4. avgusta 1995. godine oko pet sati izjutra. Akcija je izvedena uprkos \u010dinjenicama da je velika oblast RSK bila pod za\u0161titom UNPROFOR-a (sektori \u201eJug\u201c i \u201eSjever\u201c) i da su dan prije predstavnici Republike Srpske Krajine u \u017denevi i Beogradu prihvatili prijedlog me\u0111unarodne zajednice o mirnom rje\u0161enju sukoba.<\/p>\n

U velikim napadima, istovremeno iz 31 pravca, na zapadni dio Krajine, u\u010destvovalo je oko 184.000 pripadnika hrvatskih snaga, uz podr\u0161ku dijela snaga tzv. ARBiH-a i HVO-a, a njima se suprotstavilo oko 25.000 pripadnika Srpske vojske Krajine. Bio je to izuzetno neravnomjeran odnos sile napada\u010da i odbrambenih snaga, koje su \u010dak u prvim satima akcije uspjele da pru\u017ee ozbiljniji otpor na pojedinim ta\u010dkama.<\/p>\n

Kolone izbjegica<\/h2>\n

Ve\u0107 u prvim satima operacije pokrenuti su veliki artiljerijski udari na civilne i vojne ciljeve RSK, koji su nastavljeni u narednom periodu, a koji su posebno demoralisali stanovni\u0161tvo i branioce. Kako je dan odmicao, linije su, uslijed opadanja morala i jakih neprijateljskih napada, bile sve nestabilnije. Poslije proboja hrvatskih snaga na nekoliko zna\u010dajnijih pravaca, poslijepodne je donesena odluka o povla\u010denju civilnog stanovni\u0161tva op\u0161tina Knin, Benkovac, Obrovac, Drni\u0161 i Gra\u010dac prema Donjem Lapcu. Kolone izbjeglica su se uputile u Republiku Srpsku, a zatim dalje u Srbiju.<\/p>\n

Kolaps snaga RSK<\/h2>\n

Posebno zna\u010dajan otpor srpske snage pru\u017eile su napada\u010dima na prostoru Banije, gdje je napada\u010d, nakon neuspje\u0161nih poku\u0161aja prvog dana, drugi dan morao da izvr\u0161i reorganizaciju, promjene u komandnim strukturama i dovla\u010denje novih snaga.<\/p>\n

Me\u0111utim, povla\u010denje stanovni\u0161tva iz zapadnog dijela RSK pred napadima jo\u0161 vi\u0161e je dezorganizovalo vojni otpor, a onda dolazi i do povla\u010denja zvani\u010dnih organa i predstavnika vojnog i politi\u010dkog rukovodstva RSK, tako su hrvatske snage u Knin u\u0161le 5. avgusta 1995. godine u prijepodnevnim \u010dasovima. Padali su zatim Drni\u0161, Benkovac, Gra\u010dac, Obrovac i Pla\u0161ki, a sljede\u0107eg dana i Korenica, Slunj, Glina, Petrinja i Kostajnica.<\/p>\n

\u010cetvrtog dana operacije, 7. avgusta, hrvatske snage su zauzele Donji Lapac, Krnjak i Vojni\u0107. Poraz Srpske vojske Krajine simboli\u010dno je ozna\u010dila predaja 21. ili Korduna\u0161kog korpusa SVK od 8. avgusta 1995. godine nedaleko od Topuskog, a hrvatske snage su narednog, 9. avgusta, uspostavile kontrolu nad Vrginmostom i Dvorom.<\/p>\n

\"\u041c\u0438\u043b\u043e\u0440\u0430\u0434
Milorad Beader (1954) i \u0110uro Nenadi\u0107 (1953), pripadnici SVK, koji su \u017eivot izgubili u avgustu 1995. godine.<\/figcaption><\/figure>\n

Zlo\u010dini<\/h2>\n

Ovim de\u0161avanjima u operaciji \u201eOluja\u201c od strane hrvatskih snaga protjerano je oko 220.000 Srba iz zapadnog dijela RSK, tj. sa podru\u010dja Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije, a tokom operacije i neposredno nakon nje ubijena su ili nestala 1853 Srbina, me\u0111u kojima 1202 civila. Najve\u0107i zlo\u010dini po\u010dinjeni tokom operacije \u201eOluja\u201c bili su: u Golubi\u0107u (kod Knina), gdje je 6. avgusta ubijeno 22 ljudi; u Kijanima (kod Gra\u010daca), gdje je istog dana ubijeno 14 Srba, od kojih devet \u017eena; i u Dvoru, gdje je 8. avgusta ubijeno 12 lica, koji su uglavnom bili pacijenti psihijatrijske bolnice, a koji su poku\u0161ali da se sklone u objekat jedne \u0161kole. Ova ubistva odvijala su se nedaleko od pripadnika me\u0111unarodnih snaga iz Danske, koji su kasnije svjedo\u010dili o ovom zlo\u010dinu.<\/p>\n

Osim ovih zlo\u010dina po\u010dinjen je \u010ditav niz drugih pojedina\u010dnih i masovnih ubistava. Nekoliko desetina Srba ubijeno je kada je prekinuta izbjegli\u010dka kolona na putu kroz Donji \u017dirovac. Izbjegli\u010dke kolone bombardovane su izvan teritorije Hrvatske, na teritoriji Republike Srpske, u selu Janjila kod Bosanskog Petrovca 7. avgusta 1995. godine i u mjestu Svodna kod Novog Grada 8. avgusta 1995. godine. U napadu na Petrova\u010dkoj cesti u koloni je ubijeno 10 ljudi, a me\u0111u njima i \u010detvoro djece, dok je ranjeno vi\u0161e od 50 osoba, a u Svodni je prilikom bombardovanja ubijeno troje ljudi.<\/p>\n

\"\u0421\u0438\u043d\u0438\u0448\u0430
Sini\u0161a Dobri\u0107 (1983) ubijen je u izbjegli\u010dkoj koloni, zajedno sa djedom, prilikom povla\u010denja prema Republici Srpskoj, 04. avgusta 1995. godine od strane Hrvatski snaga.<\/figcaption><\/figure>\n

Plja\u010dka, uni\u0161tavanje imovine i ote\u017eavanje povratka Srba<\/h2>\n

Ponovna uspostava hrvatske vlasti na dotada\u0161njem podru\u010dju RSK bila je ispra\u0107ena temeljnom plja\u010dkom preostale pokretne imovine, kao i paljevinom prethodno oplja\u010dkanih ku\u0107a. Procjene govore da je samo u dotada\u0161njem Sektoru Jug zapaljeno oko 22.000 ku\u0107a. U razli\u010ditim istorijskim izvorima i analizama kasnije sprje\u010davanje i ote\u017eavanje povratka protjeranih Srba na podru\u010dja na kojima se odvijala ova akcija smatra se kontinuitetom djelovanja pokazanog u \u201eOluji\u201c.<\/p>\n

Te\u017eak polo\u017eaj VRS<\/h2>\n

Osim \u0161to je \u201eOlujom\u201c slomljen zapadni dio RSK, u ovim danima avgusta vojni\u010dki je pora\u017eena Republika Zapadna Bosna, po\u0161to su snage muslimanskog Petog korpusa ARBiH sa sredi\u0161tem u Biha\u0107u napale polo\u017eaje svojih sunarodnika i zauzele Veliku Kladu\u0161u. I to je ote\u017ealo polo\u017eaje Vojske Republike Srpske, koja je u ovim de\u0161avanjima, vezanima za pad teritorija RSK, dobila novih 250 kilometara linije fronta. Ovi doga\u0111aji definitivno su promijenili strate\u0161ku inicijativu na zapadu Republike Srpske.<\/p>\n

Pitanje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema<\/h2>\n

Nakon operacije \u201eBljesak\u201c, \u201eOluja\u201c je prakti\u010dno ozna\u010dila pobjedu hrvatskih snaga nad RSK, ali je ostalo otvoreno pitanje Sremsko-baranjske oblasti, u isto\u010dnom dijelu prema SR Jugoslaviji, koja je nastavila da egzistira kao ostatak Krajine. Po\u0161to je izvr\u0161en pritisak na lokalne Srbe, u Erdutu je 12. novembra 1995. godine potpisan Temeljni sporazum o Isto\u010dnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, kojim je predvi\u0111ena mirna i postupna reintegracija tog podru\u010dja u ustavnopravni poredak Hrvatske. Proces mirne reintegracije ovih teritorija zvani\u010dno je otpo\u010deo 15. januara 1996. godine, a zavr\u0161io je dvije godine kasnije, 15. januara 1998. godine. Iako je reintegracija obavljena mirnim putem, iz Sremsko-baranjske oblasti se, od ukupno 128.316, iselilo 77.316 lica srpske nacionalnosti.<\/p>\n

Sudska (ne)pravda<\/h2>\n

Sudske procese za po\u010dinjene zlo\u010dine u \u201eOluji\u201c pratio je niz kontroverzi i posmatranja iz razli\u010ditih perspektiva. IDC \u201eVeritas\u201c iz Beograda, koji se dugi niz godina bavi istra\u017eivanjem i obilje\u017eavanjem stradanja Srba iz RSK i Hrvatske, saop\u0161tio je 1. avgusta 2025. godine, izme\u0111u ostalog: \u201eZa zlo\u010dine nad Srbima u \u2018Oluji\u2019 sudilo se i trojici hrvatskih generala pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ). Pretresno vije\u0107e je jednoglasno zaklju\u010dilo da su dvojica od trojice optu\u017eenih generala (Ante Gotovina i Mladen Marka\u010d) bili u\u010desnici udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata, \u010dija je zajedni\u010dka svrha bila trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine silom ili prijetnjom silom, i osudilo ih na dugogodi\u0161nje kazne zatvora, ali je \u017dalbeno vije\u0107e, tijesnom ve\u0107inom, sa tri prema dva, preina\u010dilo prvostepenu presudu i oslobodilo optu\u017eene generale po svim ta\u010dkama optu\u017ebe.<\/p>\n

Me\u0111unarodni sud pravde (MSP) je kroz obrazlo\u017eenje svoje presude iz februara 2015. godine operaciju \u2018Oluja\u2019 okvalifikovao kao akciju etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja \u2013 Hrvati su htjeli srpsku teritoriju bez Srba, o\u010dekuju\u0107i da oni sami odu, a ne da ih \u2018uni\u0161te u cjelosti ili djelimi\u010dno\u2019. A da bi ih natjerali da napuste svoja vjekovna ognji\u0161ta, granatirali su njihove gradove i izbjegli\u010dke kolone, ubijali i fizi\u010dki i psihi\u010dki zlostavljali zaostale civile i vojnike i sprije\u010davali im povratak, ali ni to sve skupa, po ocjeni suda, nije doseglo nivo genocida (nedostaje \u2018genocidna namjera\u2019).\u201c<\/p>\n

Simbol zlo\u010dina<\/h2>\n

Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Srba iz Hrvatske, koje je svoju kulminaciju ostvarilo ovom operacijom, bilo je jedan od najve\u0107ih zlo\u010dina nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.<\/p>\n

\n
\n

Izvori i literatura:<\/strong><\/h4>\n