U 1991. godini nastavljena su burna politi\u010dka de\u0161avanja na teritoriji SR Hrvatske. Svjesni namjere hrvatskog rukovodstva koje je srljalo u razbijanje Jugoslavije i odcjepljenje Srbi nastavljaju intenzivno politi\u010dko organizovanje. Tako je u \u0160idskim Banovcima (kod Vukovara) ve\u0107 7. januara 1991. godine osnovano Srpsko nacionalno vije\u0107e Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Srpske institucije su se zalagale za ostanak u Jugoslaviji.<\/p>\n
Na zajedni\u010dkoj sjednici pomenutog vije\u0107a i Izvr\u0161nog vije\u0107a SAO Krajine, koja je odr\u017eana 28. februara, donijeta je Razolucija o razdru\u017eivanju R. Hrvatske i SAO Krajine, u kojoj je istaknuto da srpski narod u Krajini i Hrvatskoj \u201enema nijedan razlog da se izdvaja iz jugoslovenske dr\u017eave\u201c, ve\u0107 \u017eeli da ostane \u201eu dr\u017eavi Jugoslaviji, odnosno u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom, kao i sa srpskim narodom u Republici Bosni i Hercegovini i ostalim narodima i republikama koje prihva\u0107aju zajedni\u010dku dr\u017eavu\u201c.<\/p>\n
Doga\u0111aji koji su uslijedili sve vi\u0161e su vodili u rat. U me\u0111uvremenu je otkriven \u010ditav lanac uvoza oru\u017eja za potrebe hrvatskih secesionista i napada na JNA. Tako je na televiziji 25. januara 1991. godine emitovan snimak na kojem se jasno vidi kako je to organizovao Martin \u0160pegelj, ministar odbrane SR Hrvatske. Ve\u0107 narednog dana u Borovu je ubijen glavni svjedok zabilje\u017eenog uvoza oru\u017eja Zvonko Ostoji\u0107.<\/p>\n
Prvi oru\u017eani sukob na tlu nekada\u0161\u0161nje SR Hrvatske dogodio se u Pakracu 2. marta 1991. godine, kada je hrvatska policija izvela akciju u kojoj je povratila kontrolu nad lokalnom policijskom stanicom, koja je prethodno od strane srpske milicije 28. februara priklju\u010dena SUP-u SAO Krajine. Sljede\u0107i zna\u010dajniji doga\u0111aj koji je vodio rasplamsavanju sukoba zbio se krajem marta na podru\u010dju Nacionalnog parka Plitvice gdje su hrvatske policijske snage jo\u0161 tokom februara probale da uspostave kontrolu. Tokom oru\u017eanih borbi 31. marta 1991. godine ovdje su pale i prve \u017ertve na obje strane. Na strani SAO Krajine poginuo je milicajac Rajko Vukadinovi\u0107 a na hrvatskoj, policajac Josip Jovi\u0107. Ovaj doga\u0111aj ostao je upam\u0107en po svom zlokobnom nazivu tzv. Krvavi Uskrs na Plitvicama, po\u0161to se zbio u osvit najve\u0107eg hri\u0161\u0107anskog praznika \u2013 Vaskrsa.<\/p>\n
Slijedio je niz incidentnih situacija i sukoba. Nakon \u0161to se 2. maja 1991. godine pro\u010dula vijest da je, nedaleko od Pola\u010de kod Benkovca, poginuo jedan hrvatski policajac, na ulicama Zadra pojavila se ru\u0161ila\u010dka rulja i nastupila je tzv. zadarska kristalna no\u0107, u kojoj su razbijane radnje, lokali, te privatne ku\u0107e i drugi objekti i imovina zadarskih Srba. Bila je to sve jasnija eskalacija nacionalnih netrpeljivosti, koja je sve \u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avala u zlo\u010dinima. Istog tog dana u Borovu kod Vukovara izbio je veliki sukob, kada je prilikom napada hrvatskih snaga i okr\u0161aja sa lokalnim Srbima, koje je predvodio komandant \u0160taba za odbranu Borova Sela Vuka\u0161in Vule \u0160o\u0161ko\u0107anin, poginulo 12 pripadnika Posebne jedinice policije (PJP) iz Policijske uprave Vinkovci, a ranjeno je 28 hrvatskih policajaca.<\/p>\n
U Splitu je 6. maja 1991. godine ispred Komande Vojno-pomorske oblasti odr\u017eane anti-armijske demonstracije, ubijen je vojnik na odslu\u017eenju vojnog roka makedonac Sa\u0161o Ge\u0161ovski, koji je bio prvi poginuli pripadnik JNA u sukobima u SR Hrvatskoj u okviru raspada i razbijanja socijalisti\u010dke Jugoslavije. Jezive scene sa protesta, kasnije \u010dak i davljenje vojnika na ulicama Splita, snimljene su TV kamerama i tih dana su obilazile Jugoslaviju. Osim Srbima na tim prostorima, bile su to poruke koje su jasno govorile da su se i pripadnici JNA na\u0161li u veoma nepovoljnom neprijateljskom okru\u017eenju pogotovu u urbanim sredinama sa hrvatskom ve\u0107inom u SR Hrvatskoj u kojima su bile ve\u0107 oragnizovane zna\u010dajne paravojne snage.<\/p>\n
Dana 20. avgusta 1991. vlada SAO Krajine donijela je Odluku da se uspostavi jedinstven sistem Teritorijalne odbrane (TO) Krajine, Oru\u017eane snage Krajine, kao dio jedinstvenog sistema oru\u017eanih snaga SFRJ. Za komandanta TO, po funkciji, imenovan je Milan Babi\u0107, za zamenika Milan Marti\u0107, a za prvog na\u010delnika \u0160taba Ilija \u0110uji\u0107, general JNA u penziji.<\/p>\n
Bitka za Vukovar po\u010dela je 25. avgusta, a potrajala je skoro tri mjeseca, bilo je jasno da se oti\u0161lo predaleko i da su Hrvatska i Jugoslavija postale popri\u0161te krvavog gra\u0111anskog rata. U velikim vi\u0161emjese\u010dnim borbama za Vukovar, on je postao grad-ru\u0161evina i grobnica velikog broja i Srba i Hrvata. Tako\u0111e tu su po\u010dinjeni obostrani ratni zlo\u010dini. Po\u0161to je u gradu na u\u0161\u0107u Vuke u Dunav pru\u017een \u017eestok otpor, na Vukovar su udarile OS SFRJ u veoma zna\u010dajnom obimu od 11 brigada. Organizovana odbrana hrvatskih snaga Vukovara prestala je u no\u0107i izme\u0111u 16. i 17. novembra, a jugoslovenske trupe su 18. novembra 1991. godine ovladale sredi\u0161tem Vukovara.<\/p>\n
Na politi\u010dkom planu tako\u0111e desio se ve\u0107i niz doga\u0111aja i odluka. 25. juna 1992. godine Hrvatska i slovenija jednostrano su proglasile dr\u017eavnu nezavisnost. Srbi su nastavljali sa organzovanjem koje bi im omog\u0107uilo opstanak u Jugoslaviji i razdru\u017eivanje od Hrvatske. Tako je recimo 12. avgusta 1991. godine donijeta odluka o formiranju Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, iako je nekoliko mjeseci ranije u Pakracu i Daruvaru progla\u0161eno prisajedinjenje SAO Krajini. Hrvatska strana je nastavljala sa intezivnim politi\u010dkim koracima ka rascjepu, pa je na zajedni\u010dkoj sjednici svih vije\u0107a Sabora Republike Hrvatske, koja je odr\u017eana 8. oktobra 1991. godine, donijeta je Odluka o raskidu dr\u017eavno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosada\u0161nju SFRJ.<\/p>\n
Tokom jeseni hrvatske vlasti i vojne strukture su oragnizovale prekidanje svih komunalnih usluga i drugog kasarnama i drugim potencijalima JNA u urabnim sredinama. Tako\u0111e, organizovano je aktivno i pasivno zapre\u010davanje kasarni i skladi\u0161ta, kao i svih putnih pravaca koje je koristila jugoslovenska vojska. Ozna\u010dilo je to tzv. Bitku za vojarne. Na opkoljene objekte izvr\u0161avani su svakodnevni aktivni pje\u0161adijski i artiljerijski napadi. Posljedica takvih de\u0161avanja bilo je vi\u0161e ubistava i zlo\u010dina, a jedan od njih bio je na Koranskom mostu kod Karlovc, kada je 21. septembra 1991. godine masakrirano 13 vojnika JNA srpske nacionalnosti. Ove velike napada\u010dke akcije, stalni pritisci na vojnike, oficire i njihove porodice uz zlo\u010dine kao i povla\u010denje JNA iz okru\u017eenja u nastojanju o\u010duvanja ljudstva rezultirale su zauzimanjem velikog broja kasarni, naoru\u017eanja i drugih potencijala i njihovog prelaska u ruke hrvatskih snaga. U toku septembra i oktobra po\u010dele su borbe oko Dubrovniku i u dubrova\u010dkom zale\u0111u na granici sa SR BiH.<\/p>\n
Odluka o potpunoj evakuaciji Jugoslovenske narodne armije sa teritorije Republike Hrvatske donijeta je na sastanku, prethodno zapo\u010dete Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koji je odr\u017ean 18. oktobra 1991. godine u Hagu. Tada je hrvatska strana obe\u0107ala deblokadu svih objekata JNA, a savezna dr\u017eava povla\u010denje svih vojnih efektiva sa podru\u010dja te republike. Po\u0161to dogovor iz Haga nije ispo\u0161tovan, a borbe su intenzivirane \u2013 naro\u010dito oko Vukovara, u narednih nekoliko dana potpisano je vi\u0161e novih sporazuma koji su se ticali povla\u010denja dijelova JNA iz Hrvatske.<\/p>\n
U jesen 1991. godine nizom operacija hravtske snage krenule su na teritorije na kojima su \u017eivjeli Srbi. Tako je u Operacijama pod kodnim nazivima Orkan \u201991, Otkos 10, Papuk \u201991 etni\u010dki o\u010di\u0161\u0107ena velika teritorija op\u0161tina Grubi\u0161nog Polja, Virovitice, Slavonske Po\u017eege, Orahovice kao i dijelovi teritorija Daruvara, Pakraca, Novske i Nove Gradi\u0161ke. Prema istori\u010darima, najve\u0107i zlo\u010dini nad Srbima tada su po\u010dinjeni, kada su su 10. decembra 1991. pripadnici Hrvatske vojske u selima kod Slavonske Po\u017eege (\u010ce\u010dava\u010dki Vu\u010djak, \u0160njegavi\u0107, Ru\u0161evac i Jeminovac) ubili najmanje 36 mje\u0161tana, me\u0111u kojima 20 \u017eena kao i 13. decembra, kada su u selima kod Podravske Slatine (Sekulinci, Gornji Meljani, Vo\u0107in, \u0110uri\u010di\u0107, Bokane, Hum i Macute) ubijena 24 mje\u0161tanina.<\/p>\n