Ova kratka vojna operacija hrvatskih snaga pod nazivom \u201eBljesak\u201c, izvedena 1. i 2. maja 1995, trajala je svega tridesetak \u010dasova. Zavr\u0161ila se krahom 18. korpusa Srpske Bojske Krajine, koji je bio odgovoran za ovaj dio teritorije veoma specifi\u010dnog geografskog prostiranja, prakti\u010dno okru\u017eenog hrvatskim teritorijama, nepovoljan za odbranu, i sa stanovni\u0161tvom koje se u najve\u0107em dijelu povuklo, odnosno bilo protjerano preko Save u Republiku Srpsku.<\/p>\n
Ova teritorija, koja se sastojala uglavnom od op\u0161tine Oku\u010dani i dijelova op\u0161tine Pakrac, prethodno potpisanim sporazumima o primirju bila je pod za\u0161titom Ujedinjenih nacija. Me\u0111utim, Za\u0161titne snage UN, prethodno upozorene i upoznate sa napadom od strane hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prakti\u010dno prepu\u0161taju\u0107i stanovni\u0161tvo koje su trebale da za\u0161tite na milost i nemilost hrvatskim snagama. Kakav je bio odnos snaga najbolje ilustruje podatak da je na oko 15.000 zapadnoslavonskih Srba od \u010dega oko 4.000 vojnika krenulo je vi\u0161e od 16.000 pripadnika hrvatskih oru\u017eanih snaga.<\/p>\n Prema podacima Informaciono-dokumentacionog centra \u201eVeritas\u201c iz Beograda na \u010delu sa Savom \u0160trpcem koji se dugi niz godina bave srpski stradanjem u RSK, tokom ove operacije je ubijeno 283 osobe. Me\u0111u njima su bili i civili, \u017eene, djeca i starci. Vi\u0161e od 15.000 Srba sa prostora Zapadne Slavonije, na kojem su Srbi \u017eivjeli vijekovima, bilo je prinu\u0111eno da napusti svoje domove. Ve\u0107ina stradalih ubijena je u poku\u0161aju izvla\u010denja prema \u201eMostu spasa\u201c preko Save, ka Gradi\u0161ci, u Republici Srpskoj. Taj most bio je pod stalnom artiljerijskom vatrom, pa su neki \u010dak poku\u0161avali i da preplivaju rijeku.<\/p>\n Prema izjavama pre\u017eivjelih svjedoka, kolone srpskih izbjeglica na putu prema \u201emostu spasa\u201c na rijeci Savi sustizale su avionske bombe, \u201emaljutke\u201c iz helikoptera, artiljerijske granate i snajperski meci\u2026 Ranjenici su, po izjavama, klani ili \u010dak ga\u017eeni tenkovskim gusjenicama.<\/p>\n Prilikom istra\u017eivanja strukture \u017ertava, IDC \u201eVeritas\u201c je do\u0161ao do rezultata da je me\u0111u \u017ertvama bilo 56 \u017eena, osmoro djece do 14 godina i 75 osoba starijih od 60. Od ukupnog broja \u017ertava, rasvijetljena je sudbina 174 \u017ertve, a kao nestalo vodi se jo\u0161 njih 109, me\u0111u njima je bilo 46 civila, uklju\u010duju\u0107i i 23 \u017eene. Od 150 ekshumiranih posmrtnih ostataka iz grupnih grobnica identifikovano je 122 tijela. Ekshumiranih, a neidentifikovanih tijela \u017ertava je 28, a nepoznata grobna mjesta, pojedina\u010dne ili masovne grobnice, i dalje se tra\u017ee za 81 posmrtni ostatci. Od pojedina\u010dnih mjesta najvi\u0161e su stradala dva sela sa prete\u017eno srpskim stanovni\u0161tvom \u2013 Medari, u kojima je zabilje\u017eeno 22 \u017ertve, uklju\u010duju\u0107i 11 \u017eena i troje djece, dok je u selu Paklenica bilo 20 \u017ertava.<\/p>\n O razmjerama stradanja govori i slu\u010daj porodica bra\u0107e Vukovi\u0107 iz Medara, gdje su ubijeni Ranko i njegova supruga An\u0111elija sa djecom Goranom i Gordanom, koji su imali jedanaest i osam godina, kao i Milutin i njegova supruga Cvijeta te njihova sedmogodi\u0161nja k\u0107erka Dragana.<\/p>\n Prilikom ovih de\u0161avanja u operaciji hrvatskih snaga \u201eBljesak\u201c, oko 1.500 Srba je uhap\u0161eno, a mnogi od njih su naredne godine proveli po zatvorima i logorima za Srbe u Hrvatskoj. Ve\u0107i broj pripadnika Srpske vojske Krajine je zarobljen prakti\u010dno uz prevaru i uz pomo\u0107 za\u0161titnih snaga UN, i od tada su mnogi pro\u0161li te\u0161ka psihi\u010dka i fizi\u010dka maltretiranja u Bjelovaru i Vara\u017edinu. Tada su hrvatski sudovi osudili veliki broj logorisanih Srba na dugogodi\u0161nje kazne zatvora za, kako se navodilo, ratne zlo\u010dine. Kazne su izdr\u017eavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika bilo je du\u017ei vremenski period zato\u010deno u zloglasni logor \u201eLora\u201c u Splitu.<\/p>\n Srpski civili koji nisu mogli ili nisu htjeli da napuste domove smje\u0161tani su u logore za civile, a za to vrijeme srpsko kulturno naslje\u0111e, pravoslavni hramovi i srpska imanja su plja\u010dkani, pusto\u0161eni i uni\u0161tavani. Uskoro su ovi civili, uz pomo\u0107 za\u0161titnih snaga UN i humanitarnih organizacija, preve\u017eeni u Republiku Srpsku i Srbiju.<\/p>\n Savjet bezbjednosti UN je Rezolucijom 994 od 17. maja 1995. od Hrvatske zatra\u017eio da povu\u010de snage iz zone pod za\u0161titom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagreba\u010dkim sporazumom o primirju iz 1994. Hrvatska je ignorisala ovu rezoluciju, jer nije imala gotovo nikakav ultimativan karakter niti je propisivala kaznene mjere. Prakti\u010dno, pomenuta rezolucija imala je samo formalni karakter.<\/p>\n Iako se tada u maju 1995. godine, kao i godinama kasnije, hrvatsko rukovodstvo pozivalo na to da je cilj operacije bio uspostavljanje ustavno-pravnog poretka na teritoriji Hrvatske, srpska strana i brojni me\u0111unarodni posmatra\u010di ukazivali su na gruba kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava, posebno po pitanju za\u0161tite civila i ratnih zarobljenika. Za zlo\u010dine nad srpskim civilima i vojnicima niko nije pravosudno odgovarao.<\/p>\n Kao oblik odmazde za ovu operaciju, predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Marti\u0107 naredio je raketiranje Zagreba i drugih mjesta u Hrvatskoj, kada su izazvani smrtni slu\u010dajevi i ranjavanje civilnih lica.<\/p>\n Prilikom izvo\u0111enja hrvatske akcije \u201eBljesak\u201c, koja je od mnogih istra\u017eiva\u010da ozna\u010dena kao etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, snage Vojske Republike Srpske nisu se u ve\u0107em obimu ili u aktivnom obliku uklju\u010dile u odbranu Zapadne Slavonije. Akcija je pokazala namjeru Hrvatske da, uprkos mnogobrojnim pregovorima, protiv Republike Srpske Krajine djeluje brzim napadima i akcijama ve\u0107eg obima uz proaktivnu podr\u0161ku Zapada, uprkos mnogobrojnim srpskim \u017ertvama i razaranjima.<\/p>\n![\"\u0414\u0440\u0430\u0433\u0430\u043d](\"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Stradali-u-Zapadnoj-Slavoniji.jpg\")
\u017drtve, stradanja i povla\u010denje ka \u201eMostu spasa\u201c<\/strong><\/h2>\n
Struktura \u017ertava i masovne grobnice<\/strong><\/h2>\n
Hap\u0161enja, logori i zlostavljanja<\/strong><\/h2>\n
Reakcije UN, me\u0111unarodni aspekt i posljedice<\/strong><\/h2>\n
\nIzvori:<\/strong><\/h4>\n
\n