{"id":1523,"date":"2025-10-05T09:53:16","date_gmt":"2025-10-05T09:53:16","guid":{"rendered":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/?post_type=history_context&p=1523"},"modified":"2026-05-13T14:16:02","modified_gmt":"2026-05-13T14:16:02","slug":"visestranacki-izbori-u-hrvatskoj-politicka-kriza-1990-godine-i-organizovanje-srpskog-naroda","status":"publish","type":"history_context","link":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/istorijski-kontekst\/visestranacki-izbori-u-hrvatskoj-politicka-kriza-1990-godine-i-organizovanje-srpskog-naroda\/","title":{"rendered":"Vi\u0161estrana\u010dki izbori u Hrvatskoj, politi\u010dka kriza i organizovanje srpskog naroda"},"content":{"rendered":"

Slom Saveza komunista Jugoslavije, formiranje novih politi\u010dkih partija i pokreta te promjena sveukupnih prilika u dru\u0161tvu, koje je bilo u konstatnoj krizi, doveli su do odr\u017eavanja prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora nakon Drugog svjetskog rata u tada\u0161njim jugoslovenskim socijalisti\u010dkim republikama.<\/p>\n

Prvi vi\u0161estrana\u010dki izbori u Hrvatskoj odr\u017eani su 22\u201323. aprila i 6\u20137. maja 1990. godine. Apsolutni pobjednik je bila radikalno nacionalisti\u010dka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), osnovana 17. juna 1989. godine i predvo\u0111ena Franjom Tu\u0111manom, koja je dobila preko 1.200.000 glasova (41,93%) i osvojila 205 od ukupno 356 zastupni\u010dkih mjesta u Saboru SR Hrvatske<\/p>\n

Hrvatski komunisti, koji su na izbore ve\u0107inom iza\u0161li na listi Saveza komunista Hrvatske \u2013 Stranke demokratskih promjena (SKH \u2013 SDP), osvojili su 73 zastupni\u010dka mjesta. Srpska demokratska stranka (SDS) osnovana 17. februara 1990. godine, koju je predvodio \u0161ibenski neuropsihijatar i akademik SANU Jovan Ra\u0161kovi\u0107, dobila je pet saborskih mjesta, dok je na lokalnim izborima osvojila vlast u Donjem Lapcu, Gra\u010dacu i Kninu. U ostalim sredinama sa srpskom ve\u0107inom najvi\u0161e glasova je dobio SKH \u2013 SDP, na \u010dijoj je listi u Sabor SR Hrvatske u\u0161lo jo\u0161 24 Srba.<\/p>\n

Po\u010deci teritorijalne organizacije i borbe srpskog naroda za prava<\/h2>\n

Na sjednici SDS-a odr\u017eanoj u Kninu 21. maja 1990. godine donijeta je odluka da Skup\u0161tina op\u0107ine (SO) Knin istupi iz Zajednice op\u0107ina Dalmacije i da pokrene postupak formiranja Zajednice op\u0107ina Sjeverne Dalmacije i Like. Novu zajednicu op\u0107ina trebalo je da formiraju Knin, Benkovac, Obrovac, Gra\u010dac, Donji Lapac i Titova Korenica, ali je ostavljena i mogu\u0107nost da joj se priklju\u010de i druge op\u0161tine sa Korduna, Banije i iz Slavonije.<\/p>\n

Odluka o osnivanju i konstituisanju Zajednice op\u0107ina Sjeverne Dalmacije i Like, sa sjedi\u0161tem u Kninu, donijeta je na sjednici SO Knin odr\u017eanoj 27. juna 1990. godine.<\/p>\n

U vrijeme kada je Knin postajao okupljali\u0161te i neformalni predvodnik Srba u Hrvatskoj, nove vlasti u Zagrebu povla\u010dile su poteze sa dalekose\u017enim uticajem. Sabor SR Hrvatske je 25. jula 1990. godine usvojio amandmane na ustav, prema kojima je iz naziva republike izba\u010den pridjev \u201esocijalisti\u010dka\u201c, a izmijenjena su i dr\u017eavna obilje\u017eja (zastava i grb). Srbima su u oko upadale sve \u010de\u0161\u0107e pojave i sve o\u010diglednije javne rehabilitacije simbolike iz vremena Drugog svjetskog rata i Genocida nad Srbima u NDH.<\/p>\n

Istog dana kada je Sabor usvajao amandmane na ustav, u Srbu (kod Donjeg Lapca) odr\u017ean je veliki srpski sabor, koji je predstavljao svojevrstan odgovor na poteze Zagreba. Konstitutivna sjednica Srpskog nacionalnog vije\u0107a, na kojoj je za predsjednika izabran Milan Babi\u0107, odr\u017eana je u Kninu 31. jula 1990. godine.<\/p>\n

Plebiscit i podizanje barikada<\/h3>\n

U avgustu 1990. godine de\u0161avaju se prve ozbiljnije situacije na podru\u010dju tada\u0161nje Hrvatske. Dok je 16. avgusta Srpsko nacionalno vije\u0107e odlu\u010dilo da se raspi\u0161e plebiscit o autonomiji koji bi se odr\u017eao 19. avgusta, 17. avgusta Ministarstvo unutra\u0161njih poslova (MUP) Hrvatske poslalo je policajce u vi\u0161e srpskih op\u0161tina sjeverne Dalmacije i Like da oduzmu oru\u017eje rezervnog sastava milicije i onemogu\u0107e pripreme i sprovo\u0111enje prvog srpskog plebiscita.<\/p>\n

Srbi su odgovorili podizanjem barikada na prilaznim putevima. Predsjednik SO Knin Milan Babi\u0107 proglasio je ratno stanje zbog u\u010destalih hrvatskih napada na srpski narod i zavo\u0111enja dr\u017eavnog terora. Bez obzira na zategnutu situaciju, od 19. do 20. avgusta odr\u017ean je srpski plebiscit o autonomiji, na kojem je bilo 756.549 glasova \u201eza\u201c, dok je protiv bilo 172 i 60 neva\u017ee\u0107ih listi\u0107a.<\/p>\n

Oduzimanje konstitutivnosti \u2013 put u neizvjesno<\/h3>\n

Prema Ustavu Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske iz 1974. godine Hrvatska je bila \u201enacionalna dr\u017eava hrvatskog naroda, dr\u017eava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr\u017eava narodnosti koje u njoj \u017eive\u201c. Suprotno tome, prema nacrtu novog ustava Republika Hrvatska se \u201eustanovljavala\u201c kao \u201enacionalna dr\u017eava hrvatskoga naroda i dr\u017eava pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dr\u017eavljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, \u010ceha, Slovaka, Talijana, Mad\u017eara, \u017didova i drugih\u201c. Srpski politi\u010dki predstavnici upozoravali su da je srpskom narodu u Hrvatskoj na taj na\u010din oduzeta konstitutivnost i druga osnovna prava.<\/p>\n

Bez obzira na nezadovoljstvo u redovima srpskog naroda u Hrvatskoj i poteze Knina, Ustav Republike Hrvatske usvojen je, kako je i planirano, na sjednici Sabora RH 22. decembra 1990. godine. Zbog blizine rimokatoli\u010dkog Bo\u017ei\u0107a ovaj ustav se kasnije naziva i Bo\u017ei\u0107ni ustav.<\/p>\n

Osnivanje SAO Krajine<\/h2>\n

U nedjeljama nakon \u0161to su donijele novi ustav, vlasti u Zagrebu su preduzimale i druge korake u cilju puta ka secesiji i samostalnosti. U isto vrijeme tekla je i secesija Slovenije od Jugoslavije. Dok su u Zagrebu vr\u0161ene posljednje pripreme za dono\u0161enje novog ustava, Srbi su radili na organizaciji teritorijalne autonomije.<\/p>\n

Statut Srpske autonomne oblasti Krajine usvojen je na sjednici u Kninu odr\u017eanoj 19. decembra 1990. godine, a zatim je upu\u0107en na usvajanje op\u0161tinama \u010dlanicama Zajednice op\u0107ina Sjeverne Dalmacije i Like, kako bi i formalno stupio na snagu.<\/p>\n

Statut SAO Krajine usvojile su 20. decembra 1990. godine op\u0161tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra\u010dac, Donji Lapac, Titova Korenica i Vojni\u0107, a 21. decembra Dvor. Zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je Statut usvojen od strane osam op\u0161tina, SNV i Privremeno predsjedni\u0161tvo Skup\u0161tine Zajednice op\u0107ina Sjeverne Dalmacije i Like na zajedni\u010dkoj sve\u010danoj sjednici odr\u017eanoj u Kninu 21. decembra 1990. godine proglasili su osnivanje Srpske Autonomne Oblasti Krajina.<\/p>\n

Nakon sve\u010danog progla\u0161enja, na kninskoj tvr\u0111avi je istaknuta srpska zastava, tj. slu\u017ebena zastava SAO Krajine. Srpsko nacionalno vije\u0107e i Izvr\u0161no vije\u0107e SAO Krajine 28. februara donijeli su Rezoluciju o razdru\u017eivanju Republike Hrvatske i SAO Krajine.<\/p>\n

\n
\n

Preporu\u010dena literatura:<\/strong><\/h4>\n
    \n
  • \u041c\u0438\u043b\u0430\u043d \u0413\u0443\u043b\u0438\u045b<\/strong>, \u201e\u041f\u0440\u043e\u0433\u043b\u0430\u0448\u0435\u045a\u0435 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435 \u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0435 \u041a\u0440\u0430\u0458\u0438\u043d\u0435: \u0443 \u0441\u0458\u0435\u043d\u0446\u0438 \u0412\u0435\u043d\u0441\u043e\u0432\u043e\u0433 \u043f\u043b\u0430\u043d\u0430\u201c, \u0443: \u0413\u0440\u0430\u0452\u0430\u043d\u0441\u043a\u0438 \u0440\u0430\u0442 \u0443 \u0425\u0440\u0432\u0430\u0442\u0441\u043a\u043e\u0458 1991\u20131995<\/em>, XI\u2013XII, \u043f\u0440\u0438\u0440. \u041c\u0438\u043b\u043e\u0458\u043a\u043e \u0411\u0443\u0434\u0438\u043c\u0438\u0440, \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434 2016, 274\u2013337.<\/li>\n
  • Veljko <\/strong>\u0110uri\u0107 Mi\u0161ina<\/strong>, \u201eRepublika Srpska Krajina deset godina poslije\u201c, Hronika Republike Srpske Krajine<\/em>, Hronika je ura\u0111ena prema: Sr\u0111an Radulovi\u0107, Sudbina Krajine, Beograd 1996.<\/li>\n
  • Mile <\/strong>Daki\u0107<\/strong>, Krajina kroz vijekove iz istorije politi\u010dkih, nacionalnih i ljudskih prava srpskog naroda u Hrvatskoj<\/em>, Beograd 2002.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>","protected":false},"featured_media":1528,"template":"","srodno":[113],"class_list":["post-1523","history_context","type-history_context","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","srodno-113"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context\/1523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/history_context"}],"about":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/history_context"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"srodno","embeddable":true,"href":"https:\/\/memorijalnicentarrs.com\/srl\/wp-json\/wp\/v2\/srodno?post=1523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}